Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) prozvali su danas hrvatsku Vladu što o nekim najavljenim mjerama nije najprije izvijestila socijalne partnere, u ovom slučaju sindikate, već za neke postupke doznaju posredno, ovoj put iz zaključne izjave nakon posjete Misije MMF-a.
‘Očekivali smo da će MMF pozdraviti vaše najave vezane uz smanjenje plaća u javnom sektoru i da će ih doista ocijeniti koracima u pravom smjeru. Ali doista nismo očekivali da ćemo od MMF-a doznati kako planirate i konkretne reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava ‘kako bi se obuzdala neodrživa potrošnja za mirovinsko i zdravstveno osiguranje”, navodi se u pismu koje je predsjednik NHS-a Krešimir Sever uputio premijeru Zoranu Milanoviću.
Sindikat pritom citira dijelove izjave MMF-a kako bi hrvatske vlasti trebale ‘hitno provesti uvelike zakašnjele reforme mirovinskog sustava i Zakona o radu te smanjiti prepreke za ulaganja’, kako ‘članovi Misije podržavaju planove Vlade da poveća kazne za prijevremeno umirovljenje, povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina za muškarce i žene, tempom od šest mjeseci po godini’, te kako je ‘važno da te reforme stupe na snagu već u drugoj polovici 2013. kako bi što prije ostvarile koristan učinak’.
‘Zar ste doista mislili da se najprije o takvim reformama morate dogovoriti sa MMF-om, a onda ih komunicirati hrvatskoj javnosti?!’, pita NHS.
Upozorava i na dio izjave da ‘članovi Misije pozdravljaju namjeru hrvatskih vlasti da se donese rebalans proračuna za 2013. i savjetuju provedbu daljnje postupne konsolidacije zasnovane na reformama usmjerenima na neodržive rashode za mirovinsko i zdravstveno osiguranje’.
‘Dakle, od MMF-a doznajemo da još niste završili sa svojim prebacivanjem tereta propusta i promašaja Vaše vlade na leđa građana, nego te iste građane namjeravate dodatno opteretiti novim troškovima vezanim uz zdravstvo, kao i natjerati ih da doista rade do izmještanja sa radnog mjesta na groblje kako bi što manje opterećivali zdravstveni i mirovinski sustav te državni proračun. Doista je previše’, upozorava Sever u pismu premijeru.
NHS zamjećuje i kako se čini da je i kod Zakona o radu svašta naobećavala, te pritom citira dio izjave MMF-a kako bi izmjene Zakona o radu “mogle biti ambicioznije u pogledu smanjenja troškova zapošljavanja i otpuštanja, uključujući otpuštanje zbog slabog radnog učinka, i omogućavanja poduzećima da se isključe iz primjene opterećujućih sektorskih kolektivnih ugovora”.
‘Pokušate li ići sa reformom Zakona o radu u skladu s očekivanjima MMF-a i pokušate li pri tome poslušati i njihovu preporuku vezanu uz ‘ambicioznije izmjene’, očekujte da će sindikati pozvati na ulice ne samo svoje članove i ne samo zaposlene, nego i studente, školarce, nezaposlene, umirovljenike, dakle sve građane, jer je očigledno kako nam jedino ulica preostaje da bismo se borili za prava hrvatskih radnika, hrvatskih građana’, upozoravaju iz NHS.
Sindikat u pismu premijeru navodi i kako je iz zaključne izjave Misije MMF-a evidentno kako socijalni dijalog za Vladu očito ne samo da nema značaja, nego je i potpuno suvišan.
‘Pa što biste se dogovarali i pregovarali sa socijalnim partnerima, što biste pitali građane, ako sve to lijepo možete dogovoriti sa MMF-om, Svjetskom bankom, bonitetnim agencijama i drugima?! Zar Vam je važnije odobrovoljiti i zadovoljiti te iste ‘bjelosvjetske moćnike’, nego li služiti interesima hrvatskih građana? Jesu li Vam doista ti građani toliko malo važni?’, zaključuje se u pismu NHS-a premijeru Milanoviću.
Poruke Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz zaključne izjave nakon posjeta Hrvatskoj suglasne su s onim što i Vlada govori, a to je da Hrvatska mora ostvariti tri ključna cilja – fiskalnu konsolidaciju, reforme i gospodarski rast, izjavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić.
U izjavi novinarima u povodu završne izjave Misije MMF-a nakon redovnog posjeta Hrvatskoj, Grčić je, uz ostalo, kazao da se s predstavnicima MMF-a nije razgovaralo o nikakvom stand-by aranžmanu.
Upitan za komentar dijela izvješća MMF-a o podršci planovima Vlade da povisi dobnu granicu za umirovljenje na 67 godina, Grčić je kazao Vlada nije još nije donijela takvu odluku, već je to tema o kojoj se razgovara, kao što se primjerice razgovara i o Zakonu o radu.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić je pokrenuo raspravu o tim temama s poslodavcima i sindikatima, kao što se i o mogućim izmjenama u mirovinskom sustavu razgovara s umirovljeničkim udrugama i drugim predstavnicima umirovljeničke populacije, kazao je Grčić.
‘Neke promjene u mirovinskom sustavu će se sigurno dogoditi, čak i kada bi se ova mjera produljenja radnog vijeka na 67 godina donijela sada, ona ne bi stupila na snagu prije 2017. godine’, istaknuo je.