Potraga za davnim precima u obiteljskom stablu na temelju DNK posljednjih godina postaje sve popularnija. Nude je brojne kompanije, a do sada su svoj genetski kod testirale na stotine tisuća ljudi u svijetu.
Iako stručnjaci upozoravaju da je precizno povezivanje s nekim određenim pretkom, primjerice Napoleonom, kojim privatne tvrtke reklamiraju svoje testove, mit ravan astrologiji, masovnija analiza DNK ipak je iznjedrila i neke vrijedne znanstvene rezultate. Tako su stručnjaci kompanije Family Tree DNA nedavno otkrili da Amerikanac afričkog podrijetla Albert Perry iz Južne Caroline ima vrlo neobičan kromosom Y koji pokazuje da je zajednički muški predak naše vrste najmanje dvostruko stariji nego što se do nedavno mislilo – oko 340.000 godina.
Rezultati većine dosadašnjih analiza DNK pokazali su da su svi muškarci svoj kromosom Y dobili od zajedničkog pretka, genetičkog Adama, koji je živio prije nekih 60.000 do 140.000 godina. Naravno, svi osim Perryja. Kada je za njegov neobičan slučaj saznao genetičar Michael Hammer s University of Arizona u Tucsonu, odlučio je provesti dodatna testiranja. Njegov tim utvrdio je da Perry nije potomak genetičkog Adama. Štoviše, njegov kromosom Y toliko je drugačiji da se njegovo muško nasljeđe najvjerojatnije odvojilo od ostalih prije nekih 338.000 godina.
Istražujući dalje Hammerov je tim ispitao afričku bazu podataka oko 6.000 kromosoma Y i otkrio neke sličnosti s Perijevim kod 11 ljudi iz jednog sela u Kamerunu. To bi moglo značiti da su ondje živjeli Perryjevi preci.
Prvi anatomski suvremeni ljudski fosili stari su oko 195.000 godina, što znači da se Perryjevo kromosomsko stablo odvojilo od ostatka ljudske populacije prije nego što se naša vrsta pojavila. Prema jednom mogućem objašnjenju prije više stotina tisuća godina suvremeni ljudi križali su se s arhaičnim ljudima u središnjoj Africi baš kao što su se vjerojatno križali s neandertalcima na Bliskom istoku i denisovancima negdje u jugoistočnoj Aziji. Tako je moguće da je Perry svoj kromosom Y naslijedio od arhaične ljudske populacije koja je u međuvremenu izumrla. U tom slučaju suvremeni ljudi morali su se križati s drevnim afričkim ljudima u posljednjih 195.000 godina. Neka novija znanstvena istraživanja potvrđuju ovu tezu.