Proučite koje namirnice ne čine dobro srcu i pokušajte ih izbjegavati.
Znate sve o hrani koja može pomoći u zaštiti od srčanih problema. Snižava kolesterol i krvni tlak, bori se protiv naslaga u krvnim žilama i smanjuje upalne procese. No bolesti srca vodeći su uzrok smrti i žena i muškaraca, tvrdi American Heart Association. Čak i ako vam svakodnevna prehrana sadrži neke namirnice zdrave za srce poput lososa i zobene kaše, srce bi moglo biti u opasnosti.
Huffington Post odabrao je neke od najgorih namirnica za srce.
Mesne prerađevine
Hrenovke, slanina, kobasice i delikatesno meso – čak i ono nemasno poput puretine – izrađeni su s puno natrija i konzervansa, često uključujući nitrate i nitrite koji su povezani sa srčanim problemima. ‘Preradom hrane gubi se kontrola nad kvalitetom sastojaka’, kaže dr. Cynthia Thaik, kardiologinja iz Los Angelesa. Prerađeno meso ima veću količinu zasićenih masnoća i nižu razinu proteina od bilo kojeg crvenog mesa koje možete pripremiti. Te su prerađevine također povezane s većim rizikom od dijabetesa i karcinoma gušterače.
Crveno meso
Mesne prerađevine loše su za srce, no to ne znači da biste se trebali baciti na odreske. Crveno meso puno je zasićenih masti, čak i kad je neobrađeno. ‘Ne sugeriramo da biste trebali postati vegetarijanac, ali umjerenost je uvijek ključ’, dr. kaže Thaik.
Ako ne planirate skoro mijenjati svoje prehrambene navike, okrenite se krtim komadima govedine koja sadrži manje od 10 grama ukupne masti i 4,5 grama zasićenih masti.
Pizza
Jedna kriška može sadržavati dvije trećine preporučene dnevne granice zasićenih masnoća koje se nalaze uglavnom u proizvodima životinjskog porijekla kao što su govedina, svinjetina, maslac, vrhnje i mlijeko. American Heart Association preporučuje ne više od sedam posto ukupnih dnevnih kalorija iz zasićenih masnoća. (Ako dnevno konzumirate 2.000 kalorija, to znači oko 15 grama zasićenih masnoća dnevno). Ne zavaravajte se da ste uzeli samo sir; mnogi mliječni proizvodi zapravo su jako prerađeni, kaže Thaik.
Umak alfredo
Uzmite u obzir to da su sastojci ovog teškog umaka maslac, vrhnje i sir pa ćete lako zaključiti zašto je taj umak za tjesteninu pravi koncentrat zasićenih masti. Ako mu ipak ne možete odoljeti, prelijte tjesteninu samo s dvije žlice. Za pripremu kod kuće zamijenite maslacmaslinovim uljem, vrhnje obranim mlijekom i smanjite količinu sira.
Transmasnoće
Ove se masne kiseline stvaraju kroz procese koji čine biljna ulja čvršćima. Jeftine su za proizvodnju, a koriste se kako bi pakirana i prerađena hrana trajala dulje te kako bi se takva ulja mogla koristiti za ponovno prženje. No transmasnoće podižu LDL ili ‘loš’ kolesterol, a smanjuju HDL ili ‘dobar’ kolesterol, čime dovode srce u opasnost. Iako veliki broj proizvođača u posljednje vrijeme smanjuje količinu transmasnoća, neke slastice, pekarski proizvodi i vrste margarina sadrže ga u većim količinama.
Pržena hrana
Restorani često ponovno koriste ulje za prženje pa tako masnoće postaju sve više zasićene. Transmasnoće uvijek vrebaju. Međutim, studija iz 2012. otkrila je kako nije svako prženje štetno. Među 41.000 odraslih Španjolaca, znanstvenici nisu pronašli vezu između potrošnje pržene hrane i srčanih problema, vjerojatno zbog pripreme hrane na maslinovu ulju.
Gazirana pića
‘Kada govorimo o bolestima srca, najčešće mislimo na kolesterol i masnoće, no znamo da šećer, koji je odgovoran za pretilost i utječe na inzulin, ima puno veze s razvojem arteroskleroze’, kaže Thaik. Jedno slatko i gazirano piće dnevno dovodi do 20 posto većeg rizika srčanog udara kod muškaraca. Gazirana pića prethodno su bila povezana s povećanom stopom srčanih bolesti i kod žena. Dijetalne verzije gaziranih pića nisu zdravija varijanta. Studija iz 2012. pokazala je da svakodnevno konzumiranje dijetnog gaziranog napitka povećava rizik od moždanog i srčanog udara.
Brza hrana
Malo što na jelovnicima restorana brze hrane ne sadrži zasićene masnoće, transmasnoće, šećer ili natrij, što čini većinu naših narudžbi putom za katastrofu. Posljedice na srcu se vide gotovo odmah. Jedna je studija ispitivala učinke brze hrane na arterijama nakon samo jednog obroka i utvrdila da se sposobnost krvnih žila da se rastežu smanjuje za 24 posto.
‘Svaka je prerađena hrana visoka količinom natrija’, kaže dr. Thaik. Soli ima puno u juhama i umacima od soje, a čak i kruh može biti bogat (i nepotreban) izvor soli.