Što nas čini sretnima? Ljubav, obitelj, novac, slava? Prema novom američkom istraživanju ključ sreće mogao bi biti peptid!
Neurokemijske promjene koje su temelj ljudskih raspoloženja još uvijek su nedovoljno istražene. No stručnjaci s University of California u Los Angelesu (UCLA) ovih su dana po prvi put u povijesti kod ljudi izmjerili da se razine peptida, neurotransmitera hipokretina, značajno povećavaju kada je netko sretan, odnosno smanjuju kada je tužan.
Ovo otkriće, predstavljeno u časopisu Nature Communications, pokazuje da bi povećanje razina hipokretina moglo podizatii i raspoloženje i budnost ljudi. To bi pak moglo postaviti temelje za liječenje psihijatrijskih poremećaja poput depresije.
U novoj studiji također su po prvi put izmjerene razine jednog drugog važnog peptida koji se stručno zove melanin-koncentrirajući hormon (MCH). Rezultati su pokazali da je njegovo oslobađanje najmanje tijekom budnog stanja, a mnogo više tijekom spavanja što znači da MCH ljude čini pospanima.
‘Nova otkrića objašnjavaju pospanost i narkolepsiju kao i depresiju koja je često s njima povezana’, rekao je Jerome Siegel profesor psihijatrije i direktor Centra za istraživanje sna na UCLA.
Depresija je bolest današnjice. Stručnjaci očekuju da će uskoro izbiti na drugo mjesto svih oboljenja u svijetu. U Hrvatskoj je broj depresivnih ljudi već premašio 300.000, a s krizom i beznađem mogao bi nastaviti rasti. U ambulantu Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu svakodnevno se javlja i do 40 ljudi sa simptomima depresije. Iz godine u godinu raste i potrošnja lijekova za smirenje i antidepresiva. Samo u 2012. na njih su Hrvati potrošili oko 90 milijuna kuna.
No upotreba antidepresiva poput selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRI) nikada nije utemeljena na dokazima o postojanju manjka ili viška bilo kojih neurotransmitera. Neke novije studije dale su čak naslutiti da bi se najveći dio njihove učinkovitosti možda mogao pripisati placebo efektu. Meta-analiza iz 2008. godine o antidepresivima, koje su proveli britanski znanstvenici s University of Hull, pokazala je da primjena antidepresiva nove generacije ima učinke samo kod skupine bolesnika koji imaju teški oblik depresije.
U novoj studiji znanstvenici su izravno mjerili razine hipokretina i MCH u mozgovima osam pacijenata koji su se liječili od epilepsije. Uz pomoć elektroda one su bilježene tijekom različitih situacija i aktivnosti – od gledanja TV-a, preko društvenih i obiteljskih interakcija do spavanja i buđenja. Dobrovoljci su istovremeno svakih sat vremena u upitnike upisivali svoje trenutno raspoloženje.
Rezultati su pokazali da razine hipokretina nisu povezane sa svim vrstama uzbuđenja već s pozitivnim osjećajima, ljutnjom, društvenim interakcijama i stanjem budnosti. S druge strane razine MCH bile su najviše tijekom sna, a najmanje za društvenih interakcija. Znanstvenici se nadaju da bi daljnji napredak u ovom istraživanju konačno mogao rezultirati stvaranjem ‘pilule sreće’.