Naša tijela sposobna su činiti stvari o kojima doista ne volimo govoriti, a upravo neke od najbizarnijih stvari vezanih uz ljudsko tijelo donosi Mary Roach u svojoj knjizi ‘Gulp: Adventures on the Alimentary Canal’.
Ljudi miris osjećaju kroz dva para nosnica. Kada izdišete dok u isto vrijeme žvačete, miris hrane struji sve do mirisnog epitela sve do nosne šupljine i to kroz niz ‘unutarnjih nosnih otvora’ koji se nalaze u stražnjem dijelu usta. To se zove retronazalni miris, koje je suprotno od uobičajenog ortonazalnog gdje se mirisi upoznaju kroz nos.
Snažan udisaj prosječno traje 1,6 sekundi, a zauzima volumen od otprilike dvije šalice. Bez snažnog udisanja propustili bismo čak 90 posto mirisa koji nas okružuju. Samo deset posto zraka inhalirano za vrijeme normalnog disanja dolazi do mirisnog epitela.
Okus je puno više od senzualnog užitka. Ljudi čiji su receptori okusa uništeni uslijed bolesti ili zračenja nerijetko su znali umrijeti od gladi. Sve ima okus kartona, pa tako mozak šalje pomiješane signale kako to što jedete nije hrana te hranu ne možete niti progutati, objašnjavaju znanstvenici.
Neke prehrambene sklonosti razvijaju se vrlo rano. Tragovi okusa hrane koju majka jede mogu se raspoznati u majčinom mlijeku i amnionskoj tekućini. Djeca čije su majke dok su bile trune jele, recimo, češnjak ili brokulu, češće će prihvatiti te namirnice te ih također jesti.
Zašto bebe sline? Za početak, bebe nemaju zube koji bi zadržavali slinu. Isto tako, bez zubi koji služe za žvakanje hrane, slina mora odraditi veći posao. Dječja slina sadrži veće količine lipaze, enzima koji razgrađuje masti jer majčino mlijeko ima visoki udjela masnoća.
Enzimi koji se nalaze u deterdžentima za skidanje mrlja s odjeće su jednaki onima koje naša tijela koriste za razgradnju hrane: amilaza, enzim u slini za razgradnju škroba, lipaza za masti te proteinaza za proteine.
Suprotno uvriježenom mišljenju, miris kuhanja hrane, prema rezultatima dvije nezavisne studije, ne potiče jače izlučivanje sline. Znanstvenici su 60-ih godina prošloga stoljeća mjerili razine izlučivanja sline kod gladnih ispitanika koji su tijekom pokusa gledali proces prženja slanine i pečenja jaja. Znanstvenici nisu uočili promjene po pitanju izlučivanja sline te su zaključili kako zapravo kada smo gladni počinjemo razmišljati o hrani i fokusiramo se na izlučivanje sline te nam se čini da slinimo više nego kada smo siti.
Postoji dobar razlog zašto životinje ližu rane na svojem tijelu, a ljudi imaju običaj ozljedu na djetetovom tijelu poljubiti kako ‘bi brže prošlo’. Naime, slina sadrži snažne antibakterijske tvari te tvari koje poboljšavaju obnavljanje kože. Rane na koži za koje je potrebno nekoliko tjedana da zacijele unutar usta zacijelile bi unutar tjedan dana.
Tehnički izraz za izraz lica koji ljudi nesvjesno slože kada jedu nešto pokvareno (otvorena usta, proširen jezik, naboran nos) je zgroženo izraz lica.
Zubi i čeljust najpoznatiji su po svojoj moći za uništavanje, no zapravo su vrlo osjetljivi. Istraživanja su pokazala kako ljudi sa svojim kutnjacima mogu osjetiti zrnce pijeska maleno kao 10 mikrona u promjeru. Mišići čeljusti automatski prilagođavaju snagu dok žvačemo kako se zubi ne bi oštetili ili pukli.
Kada se zarumenite, istovremeno crvenkastu boji poprimi i sluznica abdomena.
Kako to da želudac ne probavlja sam sebe? Probavlja, no želudac je evoluirao tako da vrlo učinkovito obnavlja vlastito tkivo. Naime, potpuno novu sluznicu želuca imamo svakih nekoliko dana.
Nadutost se u većoj mjeri javlja dva puta dnevno: pet sati nakon ručka i pet sati nakon večere.