U prvom tromjesečju ove godine država je potrošila 30,8 milijarda kuna, a u proračun je prikupila gotovo 25 milijarda kuna, što znači da je manjak bio 5,8 milijarda kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine manjak u proračunu veći je za gotovo 1,6 milijardi kuna, što je posljedica i veće potrošnje i smanjenja prihoda u odnosu na lanjski prvi kvartal. Prihodi su manji za 1,2 posto (oko 340 milijuna kuna) nego lani, a rashodi veći za 4,5 posto, odnosno za 1,3 milijarde kuna.
Usporedbe s istim razdobljem prošle godine pokazuju pad većine prihoda, a na istoj su razini postali tek porezni prihodi od kojih je država ubrala stotinjak milijuna kuna više nego lani, doznaje Novi list. Dogodilo se to zahvaljujući rastu prihoda od PDV-a koji je u proračun u prva tri mjeseca donio 9,45 milijarda kuna, što je 7,9 posto više nego lani.
No taj je rast razumljiv s obzirom na to da se ove godine PDV ubirao po stopi od 25 posto, a lani je bio 23 posto. Usto, ukinuta je nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko, knjige. S druge strane država je na deset posto smanjila PDV u ugostiteljstvu.
No u Ministarstvu financija očekivali su, s obzirom na sve te promjene, veći rast prihoda od PDV-a u prvom tromjesečju ove godine. Činjenica da se on nije dogodio govori o nastavku loših trendova u gospodarstvu, a u prilog punjenju proračuna ne ide ni to što nema oporavka potrošnje.
O tome svjedoči i pad većine ostalih poreza, primjerice poreza na dobit i dohodak. Pad prihoda od poreza na dohodak razumljiv je s obzirom na pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti, a to je dijelom utjecalo i na prihode od doprinosa koji su u prvom tromjesečju manji za oko četiri posto. No na pad prihoda od doprinosa utjecalo je i smanjenje doprinosa na zdravstvo. Oni su se u prvom tromjesečju prošle godine naplaćivali po stopi od 15 posto, a nakon toga su sniženi na 13 posto. Tako su prihodi od doprinosa za zdravstvo manji za oko deset posto, ali su istovremeno, unatoč većem broju nezaposlenih, doprinosi za mirovinsko osiguranje veći za gotovo dva posto, što je posljedica uredbe koja zabranjuje isplatu plaća bez isplate doprinosa.
U prva tri mjeseca država je uprihodovala manje novca i od trošarina koje su niže za 13 posto. Kao i kroz cijelu prošlu godinu, na trošarinama se vidi da građani manje troše na gorivo, ali prvi put su značajno pale i trošarine na duhanske proizvode, i to čak za 33 posto u odnosu na prvi kvartal prošle godine, iako su one za većinu cigareta veće nego lani. Razlog nije to što su građani Hrvatske naglo smanjili pušenje, nego su proizvođači i uvoznici cigareta, prije povećanja trošarina, stvorili značajne zalihe po starim cijenama kako bi izbjegli plaćanje viših trošarina početkom ove godine.
