Sudeći po gospodarskim podacima u prva tri mjeseca, u Hrvatskoj se recesija nastavila i u prvom kvartalu ove godine, već šestom zaredom, no pad bruto domaćeg proizvoda bit će, procjenjuje se, sporiji nego u prethodnom tromjesečju.
Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju, koja će pokazati da je gospodarstvo palo šesti kvartal zaredom. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo oslabilo 1,2 posto na godišnjoj razini.
Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 0,3 do 2 posto. Premda oštar, bio bi to manji pad u odnosu na četvrto tromjesečje prošle godine, kada je BDP potonuo 2,3 posto, što je bio njegov najveći pad od drugog kvartala 2010. godine. Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Lani je BDP pao 2 posto.
„U prvom tromjesečju može se očekivati nešto blaži pad BDP-a, zahvaljujući, među ostalim, dobrim hidrološkim uvjetima, koji su osigurali rast proizvodnje energije, odnosno blago podržali cjelokupnu industrijsku proizvodnju koja je na godišnjoj razini nakon dugo vremena zabilježila rast“, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine. Nakon četiri godine neprestanog pada, u prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 1,1 posto.
Zaustavljen je i pad u građevinskom sektoru, pa su u veljači, prema kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku, građevinski radovi porasli za 1,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
„Zaustavljen je pad građevinskih radova, usprkos zahtjevnoj zimi, zahvaljujući infrastrukturnim projektima ili projektima lokalne uprave ususret lokalnih izbora, te nekim pomacima u javnim poduzećima pod pritiskom Vladine orijentacije na javne investicije“, navodi se u anketi.
Ohrabruje i blagi, ali ipak rast kreditiranja na početku ove u odnosu na kraj prošle godine. Međutim, zbog visoke nezaposlenosti, smanjivanja raspoloživog dohotka kućanstava i potrošačkog pesimizma, i dalje slabi potrošnja. U ožujku je promet u trgovini na malo pao već 13. mjesec zaredom, dok je u prva tri mjeseca ove godine prosječan pad u maloprodaji iznosio oko 4 posto, znatno više u odnosu na 0,4-postotan pad u istom lanjskom razdoblju.
„Na pad gospodarske aktivnosti u prvom kvartalu najznačajniji će utjecaj imati osobna potrošnja, bez obzira na nešto raniji termin Uskrsa. Negativniji utjecaj na kretanje BDP-a u odnosu na prijašnja razdoblja mogao bi doći i od neto izvoza, sukladno kretanjima u robnoj razmjeni s inozemstvom“, navodi se u anketi Hine. Zbog recesije u eurozoni, našem najvećem trgovačkom partneru, slabi tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima, što loše utječe na hrvatski izvoz. U prva tri mjeseca ove godine izvoz je pao za 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Blagi rast industrijske aktivnosti i građevinskih radova teško da može kompenzirati pad osobne potrošnje i izvoza u prvom tromjesečju“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.