Noćno škripanje zubima, koje se stručno zove bruksizam, nije nimalo bezazleno i može uzrokovati i druge zdravstvene probleme. Bruksizam može biti uzrokovan skupljanjem mišića kojima žvačemo, koje često izaziva iritaciju usne šupljine, dakle bolesti desni ili promjene građe čeljusne kosti.
To je i razlog što velik broj djece pati od škripanja zubi. Time im se urezuju zubi, a liječnici kažu da čak 15 posto djece predškolske dobi škripi zubima.
Sve to može imati dalekosežne posljedice. Naime, znanstvenici sa Sveučilišta u Zapadnoj Virginiji u svojoj studiji su pokazali da se djeca koja barem jednom tjedno intenzivno škripe zubima puno manje uključuju u društvene aktivnosti. Iako se broj djece koja škripe smanjuje s godinama, neki se toga ne riješe u potpunosti.
Bruksizam tako muči i čak pet posto odraslih, a češće zubima škripe oni koji su napeti ili tjeskobni. Iako škripanje zubima može nekoga i probuditi, sami ”škripači” nisu svjesni svojih noćnih radnji.
Ako je skupljanje mišića kojima žvačemo vrlo jako, može nam se uništiti i zubna caklina, čime nam zubi postaju osjetljiviji. Povišena napetost tih mišića može uzrokovati i česte glavobolje.
Psihijatri kažu da škripanje zubima povisuje stimulativne tvari poput amfetamina. Više zubima škripe i ljudi sa zastojem distribucije neurotransmitera dopamina i ljudi koji ga uzimaju u obliku lijeka.
Usprkos brojnim teorijama, ni danas se ne zna koji su točno uzroci bruksizma. Nagađa se o tome u kojoj je mjeri škripanje zubima nasljedno i u vezi s epilepsijom, pa čak i mentalnom zaostalošću.
Za bruksizam još uvijek nema ni lijeka. Ipak je moguće zaštititi zube specijalnim oblogama koje se danas svugdje mogu kupiti.