Alkoholizam među djecom u Hrvatskoj je u velikom porastu

Iako zbog objektivnih teškoća nema statističkih podataka o dječjem (mladalačkom) alkoholizmu, taj crni trend kod nas bilježi uzlaznu putanju!

Ukazuje na to sociologinja i dugogodišnja terapeutkinja za ovisnike šireg spektra Anita Ćudina iz Splita, koja svoje primjedbe u radu s mlađim osobama pogođenim bolesti ovisnosti o alkoholu povezuje uz knjigu “Alkohol i djeca” autora dr. Frana S. Gunduruma iz Križevaca, objavljenu 1905. godine u Piščevoj nakladi u Zagrebu.

Osim što ima antikvarsku vrijednost, to izdanje staro više od stotinu godina, ukazuje ne samo na duboko ukorijenjenu ‘alkoholnu nekulturu u alkoholnoj kulturi življenja’ na našim prostorima, nego i na poražavajuću činjenicu da se tim golemim problemom onomad bavilo studioznije negoli danas.

Tomu u prilog govori činjenica da je kod nas tek lani donesen Nacionalni program strategije za suzbijanje alkoholizma, premda je u Hrvatskoj formalno zabilježeno 250 tisuća ovisnika o žestici, koji je – ističe naša sugovornica – realno četiri puta veći, što znači milijun alkoholičara!

Od te brojke, prema slovu statistike, na 3,6 muškaraca dolazi jedna žena, dok je kod mladih alkoholizam u ozbiljnoj eskalaciji, a sve potaknuto nedovoljnom informiranošću, odnosno prezentacijom alkohola u medijima kao privlačnim i ‘in’ pićem. Potonje se poglavito odnosi na pivo koje je u reklamama često u ‘kombinaciji’ sa sportom, pa tako mlada osoba u formacijskoj dobi lako stječe dojam da je konzumacija istoga dobrodošla i ‘zakon’.

– Naslanjajući se na samu knjigu, dade se zaključiti da smo mi jedna pijana nacija, a to nije nimalo smiješno. Već početkom dvadesetog stoljeća, upozorava autor izdanja pisanog arhaičnim govorom, bilo je uvriježeno da se djeci daje vino i rakija uz ručak i večeru ‘za zdravlje’, a posebno je apsurdno bilo to što su dojilje iz siromašnih, ruralnih krajeva, dojenčadi davale vino kad bi imale nedovoljno mlijeka za ishranu.

Tada je i životna dob bila kraća, a rana smrtnost se povezivala s raznim bolestima, ‘metiljavošću’ i zakržljalošću, dok je vrlo često iza takvih ‘dijagnoza’ čučao alkohol – navodi Ćudina, koja upravo priprema doktorat o temi alkohola i mladih.

Alkohol se u našoj kulturi pije uvijek i svugdje, a za razliku od odraslih koji piju učestalo i mahom prekomjerno, mladi piju rjeđe ali uvijek s namjerom da se napiju. Ulazak u svijet pijenja alkohola u Hrvatskoj je posljednjih godina spušten na razinu od samo trinaest godina kod dječaka, a kod djevojčica oko četiri godine kasnije; taj alarmantni podatak zorno ilustrira da preventivni rad s djecom-polaznicima osnovnih škola nije dovoljno dobar – upozorava Anita Ćudina.

 

“Pa gutnu iz bočice kakvo jako vino…”

Djeca i alkoholizam početkom 20. stoljeća Ulomak iz knjige “Alkohol i djeca”, koji donosimo ovom prigodom, zorno ilustrira kako se blagonaklono gledalo na konzumaciju alkohola kod školske djece. Nažalost, danas je dob konzumenata tek nešto viša, a habitus izgleda tako da tinejdžeri u sumrak s bocama vina ili votke u ruci odlaze na druženje po zidićima…

“U učionicama velikih gradova može se opaziti kako djeca za vrijeme odmora zagrizu komadićak kruha, pa suhoga mesa i gutnu iz bočice kakvo jako vino, na primjer tokajca ili madeire.” Profesor Moritz iz Münchena zna za slučajeve da su djeca-dojenčad-dobivala piva iz bočice, iz biberona, iz koje su obično mlijeko pila…’ navodi u svom antologijskom djelu pionir bavljenja alkoholizmom na ovim prostorima dr. Gundurum, ‘izvršni član kraljevskog vijeća i gradski fizik’.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...