Dan državnosti Republike Hrvatske, 25. lipnja, blagdan je kojim se obilježava povijesna odluka o pokretanju postupka razdruživanja Hrvatske od ostalih bivših jugoslavenskih republika, koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991.
Toj odluci prethodila je referendumska odluka većine građana (92,18 posto) da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi. Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, donio je na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Njome se utvrđuje da tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ kao i postupak za međunarodno priznavanje.
‘Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhonaravnih razloga’, rekao je tada Franjo Tuđman.
Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. Istekom moratorija, 8. listopada 1991., Hrvatska je raskinula državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država.
Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan –
Dan Hrvatskoga sabora.