“GOSPODARENJE otpadom je ekološko pitanje, jer želimo očuvati čistu Hrvatsku, ali i ekonomsko pitanje, jer činjenica da imamo toliko vrijednih sirovina koje ne vraćamo u sustav proizvodnje govori o tome da do sada nismo bili dobri gospodari”, izjavio je ministar Zmajlović u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”, gdje je gostovao jutro nakon saborske rasprave o Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.
Kako je ministar više puta do sada istaknuo, Zakon o održivom gospodarenju otpadom jedan je od najvažnijih zakona u resoru zaštite okoliše i prirode, koji će u potpunosti promijeniti navike građana i sliku Hrvatske. Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, danas rijetko viđena slika u Republici Hrvatskoj, ubrzo će postati standard u svim gradovima i općinama. Upravo je s tom temom, odvojenim prikupljanjem otpada i promjenama na području glomaznog otpada, započeo razgovor s ministrom.
Današnja slika ostavljanja glomaznog otpada na ulici otići će u povijest. Odbacivanjem takvog otpada na ulicu slala se kriva poruka kako je to sve zaista samo smeće, iako znamo da se u njemu nalaze vrijedne sirovine. Osim toga, u njemu ima i opasnog otpada koji se mora zbrinuti na ekološki prihvatljiv način. Iz tih razloga se s glomaznim otpadom mora postupati na zakonom propisan način. To znači da će se takav otpad moći besplatno predati u reciklažno dvorište, u odgovarajući spremnik ili će ga komunalno poduzeće preuzeti na poziv i zbrinuti na adekvatan način.
“Radi se o povećanju standarda, standarda komunalne usluge, a svaki standard košta. Naravno da to sve plaćaju građani, jedinice lokalne samouprave financiraju sve te aktivnosti iz poreza kojeg opet plaćaju građani. To je jedan od glavnih razloga da budemo odgovorni prema okolišu ali i prema vrijednim sirovinama koje se nalaze u otpadu, pored činjenice da smo preuzeli određene obaveze prema EU. Unazad deset godina, lošim gospodarenjem otpadom u zemlju je zakopano 5 milijardi kuna. To predstavlja potencijalno tržište za koje ovim zakonom stvaramo uvjete da se razvije”, izjavio je ministar Zmajlović.
Što se tiče odvajanja otpada i njegove provedbe u praksi ministar je izjavio: “Zadaća je svih nas, i jedinica lokalne samouprave, gradova i općina, i komunalnih poduzeća, da građanima osiguramo odvajanje otpada na kućnom pragu. Svjesni smo da će biti puno izazova za gradonačelnike i načelnike i komunalna poduzeća, ali siguran sam da će se svi dobro snaći. Postoje primjeri dobre prakse u gradovima koji su to uspjeli, ne vidim razloga da to ne učine svi”.
Za sanaciju divljih odlagališta, službenih odlagališta i odlagališta opasnog otpada potrošene su 2 milijarde kuna
Smanjenje količina odloženog biorazgradivog otpada na odlagalištima jedan je od prvih ciljeva kojeg Hrvatska mora ostvariti. “Prvo ćemo se koncentrirati na papir kao biorazgradivi otpad. Njega je relativno jednostavno izdvojiti u kućanstvu i za njega postoji tržište, što će pomoći komunalnim poduzećima”, pojasnio je ministar.
Za sanaciju divljih odlagališta, službenih odlagališta i odlagališta opasnog otpada potrošene su 2 milijarde kuna, ali paralelno nije izgrađen sustav koji će zamijeniti ta odlagališta. Postojeća odlagališta su jednim dijelom sanirana, a drugim dijelom se svakim danom proširuju. Ministar je naglasio kako je nacionalni prioritet smanjiti količinu otpada i odvojiti što je više moguće vrijednih sirovina kako bi one završile u sustavu reciklaže. Također, obrada i reciklaža sekundarnih sirovina u Hrvatskoj, ukoliko postoji adekvatno postrojenje, ima prednost pred izvozom. “Na taj način želimo osigurati da one sirovine koje su platili naši građani, ostanu u Hrvatskoj i da se vrate u hrvatsku proizvodnju”,- izjavio je ministar.
Pitanje ambalažnog otpada još je jedno pitanje od velikog interesa javnosti. Predviđena su dva moguća modela gospodarenja posebnim kategorijama otpada, među kojima je i ambalažni otpad. Jedan model uključuje zbrinjavanje otpada putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a drugi putem organizacije, tijela kroz koji proizvođači proizvoda koji u nekom trenutku postaju otpad mogu ispuniti obaveze vezane za njihovo zbrinjavanje. Ministar je naglasio kako je drugi sustav, sustav organizacija, više tržišno orijentiran. Kako bi on profunkcionirao moraju se uspostaviti svi tržišni mehanizmi. Odluka o prebacivanju na tržišni model, model organizacije, biti će donesena kada se steknu uvjeti za pojedinu kategoriju otpada i ukoliko se pokaže interes proizvođača.
Na pitanje o otkupu ambalaže ministar Zmajlović je istaknuo kako se u prvoj fazi neće odustati od sustava povratne naknade. Kako bi se uredili dijelovi koji su do sada bili dijelom koruptivni i kako bi se smanjile mogućnosti za manipulaciju, napravljena su poboljšanja u sustavu. Uvodi se jedinstveni informacijski sustav koji će omogućiti praćenje tijeka nastanka otpada u realnom vremenu, od proizvoda do konačnog odredišta otpada. “Na taj način će se sustavom upravljati ispravno i transparentno, s točno utvrđenim odgovornostima i obavezama”, istaknuo je ministar.
Vezano za troškove uspostave sustava, ministar je istaknuo kako su nam sada otvoreni i europski fondovi koje možemo koristiti za izgradnju tih sustava, ali i koje moramo koristiti kako bismo smanjili opterećenje hrvatskih građana.
“Optimističan sam, građani su spremni za novi sustav. Zadaća je na svima nama, posebice čelnicima jedinica lokalne samouprave da tu uslugu, koja mora biti dostupna, pruže građanima”, zaključio je ministar Zmajlović.