O dijalogu crkvenih i državnih vlasti jučer se oglasila Crkva koja kaže da, premda nikako ne dolazi do susreta npr. kardinala Bozanića i premijera Milanovića, dijalog između njih postoji.
Kontakt s narodom
– Crkva u Hrvatskoj preko svojih legalnih predstavnika, kako putem pojedinaca i institucija, tako i preko običnih vjernika laika, susreće se i razgovora. U duhu onoga što je Drugi Vatikanski koncil naložio i predložio kad je o Crkvi u svijetu govorio. Dijalog je bitna komponenta poslanja Crkve u svijetu. U tom vidu i ja sam nedavno bio u Hrvatskom saboru, a prije nekoliko mjeseci kod predsjednika države. Bio sam u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti te posjetio Hrvatsku radioteleviziju – rekao je predsjednik HBK mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, dodajući da kardinal Bozanić “kako osobno, tako i putem pojedinih odbora spomenute Komisije, susreće i prima ljude i predstavnike javnog, političkog i kulturnog života zemlje”.
– Apostolski nuncij u RH, kao predstavnik Države Grada Vatikana, Svetog Oca i Katoličke crkve, u trajnom je kontaktu s predstavnicima države, biskupima i vjernim narodom diljem svih biskupija naše zemlje. A da ne navodim one bezbrojne susrete i aktivnosti koje se odvijaju na terenu, u župama sela i gradova diljem Lijepe naše. Kao i u prošlosti, tako i danas Crkva želi biti subjekt povijesnih zbivanja u ovom vremenu i na ovom prostoru – kaže mons. Puljić.
Ne sastaje se ni komisija
Oglasila se i Apostolska nuncijatura koja kaže da “joj nije poznato da bi Sveti Otac ili Sveta Stolica u skorije vrijeme intervenirali pri HBK u pogledu odnosa između Crkve i države”.
Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu zagrebački je nadbiskup, kardinal Josip Bozanić, primio je jučer D’Errica koji je izrazio iznenađenost i žaljenje zbog takvoga pisanja, a “sam je kardinal, koji je prošloga tjedna boravio u Rimu, potvrdio da nitko ni na koji način nije dao naslutiti neke slične stavove”, javlja Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Međutim, ono što je nedvojbeno, odnosi crkvenih i državnih vlasti, napose onih između Kaptola i Banskih dvora (kao dvaju središta moći i upravljanja), na najnižim su granama od dolaska Kukuriku koalicije na vlast. Također, ne sastaje se ni mješovita komisije Crkve i države koja bi mogla riješiti mnoga međusobna pitanja, koja se rješavaju međusobnim prepucavanjem između Vlade i Crkve, što nikako, kako svatko može vidjeti, ne pridonosi produbljivanju dijaloga, nego jaza između crkvenih i državnih vlasti.