Dođe li do požara na prostoru za kojeg se zna da je zagađen minsko eksplozivnim sredstvima, kanaderi i druge letjelice Protupožarne eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva neće biti pozvane na intervenciju.
Naime, ove godine na snagu je stupio novi Pravilnik o vojnom letenju, na temelju kojeg je potpisan sporazum između Ministarstva obrane, pod čijom je ingerencijom Protupožarna eskadrila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, i Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Njime je određeno da zračne protupožarne snage više neće gasiti požare na područjima za koje se sumnja da su zagađena minsko-eksplozivnim sredstvima radi sigurnosti pilota.
Darko Dukić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije kaže da zbog takve odredbe može biti velikih problema, jer požar neće biti lako staviti pod kontrolu.
– Na temelju dosadašnjih iskustva mogu reći da nikakvih incidentnih situacija u smislu dovođenja u opasnost života pilota kanadera na našem području nije bilo, a nisam čuo da ih je bilo i u drugim županijama. Od 2006. godine, otkad sam zapovjednik Županijske vatrogasne zajednice, na području Šibensko-kninske županije imali smo 40-ak intervencija na minski sumnjivim područjima. Uspješno smo ih, uz pomoć iz zraka, stavili pod kontrolu. Odmah bismo pozvali kanader i požar bi bio ugašen u samom začetku, kaže Dukić.
U Šibensko-kninskoj županiji još je oko 44 kilometara četvornih minski sumnjivog područja. Od toga je 83 posto područje makije i krša, 10 posto je šumsko, a 7 posto poljoprivredne površine. Najviše minski sumnjivih površina je na području koje pripada gradu Drnišu, ali ima prostora koja su u blizini prometnica, autoceste, Nacionalnog parka Krka i naselja.
– U takvim situacijama, jer požar na miniranom području neće nitko gasiti, prometnice će se morati zatvarati, pa se može dogoditi da one budu zatvorene satima pa i danima, sve dok se požar sam ne ugasi ili izađe izvan miniranog prostora. Tako će biti i s opskrbom električnom energijom, možda će trebati evakuacija stanovništva ili zatvaranje NP Krka. Stanje će, svakako, biti vrlo komplicirano, ističe Dukić.
Do jučer je evidentirano 179 požara na otvorenom i, na sreću, niti jedan nije buknuo na minski sumnjivom području. Svemu treba dodati i činjenicu da su obilne kiše razlogom bujanja vegetacije, pa je trava izrasla i do metar visine, što će u sezoni najvećeg broja požara biti dodatni problem, posebno na miniranim područjima.
– Lani smo u isto vrijeme ukupno imali 476 požara, a ove godine nam je vrijeme išlo na ruku, ali na ruku je išlo i vegetaciji. U zadnjih deset godina na našim prostorima trava nikad nije bila veća, pa se pripremamo za najgore moguće scenarije koji bi se tek mogli događati. Uz toliko kilometara četvornih miniranog prostora čovjek bi trebao biti prevelik optimista vjerujući da do požara baš tu neće doći.
Najveći broj požara na otvorenom prostoru se događao od sredine kolovoza pa do kraja prvog tjedna rujna, kad je turistička sezona još u punom jeku, zaključuje Dukić.
Kakve posljedice će na protupožarnu zaštitu imati odluka o “ne dizanju” kanadera na minsko-eksplozivnim požarišta, u ovom trenutku nitko ne zna. Poznato je jedino da jedan sat leta kanadera košta između 60 i 70.000 kuna, a sat leta air traktora i helikoptera oko 30.000 kuna. Te cifre mogu biti razlogom za dvojbeno pitanje: je li je odluka o zabrani gašenja požara iz zraka na minski sumnjivim područjima donijeta preventivno i isključivo zbog zaštite pilota ili i zbog štednje?!