“Koncesijska naknada procijenjena je u rasponu od 2,4 do 2,9 milijardi eura za trajanje koncesije od 40 godina, odnosno do 3,2 milijarde eura za maksimalno razdoblje koncesije od 50 godina, iznos plativ nakon sklapanja ugovora o koncesiji”, piše današnje izdanje Novog lista naglasivši da prema zadnjem redvidiranom prijedlogu za monetizaciju hrvatskih autocesta, koji bi se sutra trebao naći na užem kabinetu hrvatske Vlade, sasvim je izvjesno kako će biti usvojena odluka o raspisivanju međunarodnog natječaja za koncesioniranje ukupno 1.024 kilometara autocesta u Hrvatskoj. Savjetnik za monetizaciju, Erste Group Bank, Deloitte Savjetodavne usluge i Wolf Theiss Rechtsanwälte, koji je analizirao tri različita modela monetizacije, te kao najboljim ocijenio i preporučio upravo koncesiju na razdoblje od 30 do 50 godina.
Monetizacija je nužna, tvrde u Vladi
“Hoće li se ona dogoditi ili ne teško je predvidjeti unatoč čvrstoj namjeri aktualne Vlade da krene u natječaj. Isti izvjesno neće biti dočekan sa odobravanjem u dobrom dijelu hrvatske javnosti, koja će ove jeseni biti pozvana na referendum protiv monetizacije. Taj referendum planiraju organizirati u Nezavisnom cestarskom sindikatu, gdje na tom pitanju okupljaju sve zainteresirane udruge civilnog društva”, naglašava se u članku. Citira se ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić koji kaže da Hrvatska trenutno nije u mogućnosti odbiti monetizaciju autocesta.
“Da nije stanje državnog proračuna takvo kakvo jest možda bi mogli razmišljati o tome. Ovako će nam eksplodirati javni dug, jer nećemo zadovoljiti europske kriterije, gdje ćemo morati po novoj kvalifikaciji prikazati HAC i ARZ. Monetizacijom možemo smanjiti za 2,8 do 3,2 milijardi eura izloženost RH. Objektivna je korist i što bismo na dugi rok dobili velikog i jakog investitora, koji će tako svima poručiti da je u Hrvatskoj klima povoljna za ulaganje. Pritom naglašavam da ovo nije nikakva prodaja, jer infrastruktura ostaje u državnom vlasništvu”, tvrdi ministar prenosi Novi list.
Na naplatu stiže 6,6 milijardi kuna kredita
Taj dnevnik podsjeća da je krajem prošle godine dug HAC-a iznosio 2,95 milijardi eura, a ARZ-a 960 milijuna eura, pa je ukupan dug bio gotovo 4 milijarde eura, odnosno oko 30 milijardi kuna. Savjetnici navode kako bi ukupan javni dug Hrvatske porastao za 14,3 posto nakon što se obveze ARZ-a i HAC-a uvrste u javni dug. Bez izdanih, a nepozvanih jamstava države javni dug iznosi u 2012. godini 53,6 posto BDP-a (BDP za 2012. – 330 milijardi kuna). Ukoliko bi HAC i ARZ bili poptuno isključeni iz izračuna javnog duga isti bi za prošlu godinu iznosio 63,6 posto BDP-a. Možda i najteža okolnost u zaduženosti HAC-a i ARZ-a odnosi se na kratkoročnost otplate dugova. Oko dvije trećine glavnice kredita HAC-a (2,1 milijardi eura) dolazi na naplatu u narednih 5 godina, od toga 1 milijarda eura ove i naredne godine. Najveći udio su 3 jednokratna kredita iz 2008. i 2009. godine, 70 milijuna eura kod ZABA-e, te po 100 milijuna eura kod Hypo banke i JP Morgana.
“Zaključak savjetnika neumoljiv, pa se navodi kako samo u narednoj godini na naplatu dolazi 6,6 milijardi kuna glavnice po kreditima, kao i da se taj iznos ne može platiti bez pomoći države i teško se može refinancirati”, zaključuje se u Novom listu koji citira i glavnog sindikalistu u HAC-u Mijata Stanića koji žestoko kritizira namjeru Vlade da se autoceste daju u koncesiju.
“Autocestama će rasti promet, a kriza neće vječno trajati”, tvrdi Stanić za Novi list.