Gostujući u Dnevniku 3., glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula najavio je kratkotrajnu promjenu vremena, koja bi ponegdje mogla prouzročiti veće probleme. Najviše štete mogla bi pretrpjeti područja uz granicu sa Slovenijom i Gorski Kotar.
U većini Hrvatske vrhunac četvrtak je označio toplinskog vala, temperature su se popele i do 40°C. Toliko je u 14 sati izmjereno u Kninu i na Mljetu. Na 39°C žarili su se Slunj, Požega, Lipik i Karlobag. U Zagrebu, Zadru, Vinkovcima, Varaždinu, Sinju, Ogulinu, Karlovcu, Imotskom, Hrvatskoj Kostajnici i Čakovcu izmjereno je 38°C.
Vakula je rekao da nije dosegnut apsolutni temperaturni rekord, no srušen je temperaturni kolovoški rekord za Varaždin, 38,8 °C, te na Puntijarki na Sljemenu, 32 °C, na tisuću metara nadmorske visine.
Vrućina će u petak ipak popustiti jer dolazi vlažni zrak. Prijepodne će kiše, pljuskova i grmljavine mjestimice biti u Istri i na sjevernom Jadranu, a tijekom dana, nije sigurno, ali je vjerojatno, ti će se oblaci premještati prema zapadu, odnosno prema drugim krajevima Hrvatske.
Oblaci će donijeti pljuskove i grmljavinu, ali teško je reći gdje će se točno pojaviti olujno nevrijeme i tuča. Brzina vjetra može dosegnuti i 70 kilometara na sat, a na nekim mjestima nevrijeme bi moglo potrajati oko pola sata.
‘Stabilne će se prilike zadržati na istoku i jugu Hrvatske. Ne mogu jamčiti da će uistinu pasti kiša, ali će sigurno zapuhati vjetar i temperatura će se spustiti za desetak stupnjeva. Mjestimice će biti nevremena, bit će i pijavica i jake tramontane, no sve to nije smak svijeta. To smo već imali u Hrvatskoj i okolici, a imat ćemo i ubuduće. Ovakav toplinski val ove se godine više neće ponoviti, ali će i dalje biti vrućine. Ova ća promjena biti kratkotrajna i već od nedjelje, ponedjeljka očekujemo proljepšanje s porastom temperatura, koje će se kretati izmađu 25 i 30 stupnjeva’, rekao je Vakula.
Na pitanje o vrlo viskim temperaturama i velikim padalinama kojima svjedočimo posljednih godina, Vakula je samo rekao: ‘Klima nam se klima’. Pojasnio je kako su temperaturni i oborinski ekstremi posve u skladu s klimatskim promjenama. ‘Sljedeće će godine biti posve slične ovoj i ne očekujem da bi uskoro, u nekoliko desetaka ili čak stotinu godina, moglo doći do većih promjena u smislu zahlađenja’.