Rasjed Afar u Etiopiji obilježen je enormnim napuklinama koje su znak raspada kontinenta i stvaranja novog oceanskog bazena, smatraju znanstvenici.
Velike pukotine jako podsjećaju na središta širenja Zemljine kore na dnu oceana, odnosno na vulkanske rasjede koji označavaju granice među njezinim dijelovima. Duž njih obično ključa lava i stvara se nova kora, a oceanski bazen postupno se širi.
Međutim, u novim istraživanjima stručnjaci su neočekivano otkrili da duboko pod rasjedom Afar u Zemljinom plaštu leži golemi mjehur lave zapremine od oko 500 prostornih kilometara. Budući da vruće tekućine poput lave vole isplivati na površinu, otkriće goleme nakupine je prava zagonetka.
‘Nismo to očekivali jer magma nastoji isplivati poput pluta u vodi’, rekla je Kathy Whaler, geofizičarka na University of Edinburgh u Škotskoj.
Postojeći modeli predviđaju da bi se magma u rasjedima koji se šire trebala nalaziti neposredno ispod napuklina u samoj kori. Tako stvari izgledaju u poznatim podmorskim brazdama poput srednjoatlantske. Međutim, golemi bazen u Afaru nalazi se ekstremno duboko i uglavnom je smješten ispod uspavanog vulkana Badi kilometrima na zapad od mjesta na kojem je 2005. godine zabilježen niz proboja magme. Ove intruzije privukle su veliku pozornost znanstvenika koji još uvijek raspravljaju o tome je li rasjed Afar jedinstven ili je klasičan primjer pucanja kontinenta.
Područje Afar nalazi se na spoju triju tektonskih ploča koje se međusobno razilaze. Zemljina kora tu puca, a plašt ispod nje prilagođava se i rasteže poput otopljene plastike. Stijene plašta podižu se ispod stanjene kore te se u području manjeg tlaka tale i stvaraju magmu.
2005. godine ovo je područje uzdrmao niz od 163 potresa magnitude veće od 3,9 najavivši prodor nove magme u koru. Lava je ušla u 14 napuklina, a najduža intruzija duga 60-ak kilometara i široka osam metara, formirala se u samo 10 dana.
Whaler i njezini suradnici krenuli su u potragu za izvorima vertikalnih proboja magme uz pomoć instrumenata koji mjere promjene u električnim i magnetskim poljima. Naime, lava ima veću električnu vodljivost od stijena jer se kroz nju elektroni lakše kreću.
Tim je otkrio manju komoru u kori širine oko sedam kilometara na dubini od pet do 10 km. Međutim, niže u plaštu na dubini od oko 35 km mjerenja su identificirala golemo područje širine 30 km koje najvjerojatnije nije jedinstven bazen magme već niz povezanih džepova.
Nova otkrića pokazuju da znanstvenici još uvijek ne razumiju u potpunosti kako se odvijaju konačne faze pucanja u kori kontinenta.
‘Većina ljudi rekla je da je rasjed Afar dobra analogija oceanskih brazdi. Međutim, ovi rezultati pokazuju da postoji jasna razlika između kore i gornjeg dijela plašta ispod potpuno formirane brazde koja se širi i rasjeda Afar’, rekla je Whaler.
Afarska depresija je područje koje se proteže kroz Eritreju, Džibuti i Etiopiju. U njoj, na 155 metara ispod nadmorske visine, nalazi se najniža točka Afrike jezero Asal. Smatra se jednom od kolijevki čovječanstva jer su ondje pronađeni brojni ostaci najstarijeg oruđa i fosili hominida među kojima i slavne Lucy. Ona je uz Island jedno od samo dva mjesta na kojima se na kopnu mogu istraživati brazde karakteristične za oceanska dna. Dijelovi Zemljine kore ondje se razilaze brzinom od oko dva centimetra godišnje i stvaraju napukline koje sežu stotinjak metara u dubinu.
