Europski uhidbeni nalog kojim Njemačka zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića traži Josipa Perkovića fizički se nalazi u MUP-u i s još osamnaest drugih naloga čeka promjenu zakona kako bi se po njemu postupalo.
U Hrvatsku je, naime, stiglo ukupno 19 europskih uhidbenih naloga za djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. godine, a po njima će se postupati nakon što Hrvatska vlada popusti pritiscima Europske komisije i ukine vremensko ograničenje europskog naloga. Prema zadnjim vijestima, to će biti relativno uskoro – od prvog dana iduće godine. Osim Josipa Perkovića, zbog politički motiviranog ubojstva traži se još jedino Zdravka Mustača, također bivšeg udbaša i suosumnjičenika za ubojstvo Đurekovića. Svi su ostali slučajevi zbog “običnih” kaznenih djela.
Zatvor, progon…
Policija je dosad utvrdila da se od traženih 19 samo deset osoba nalazi na području Hrvatske. Od ovih koji su u Hrvatskoj, za četiri se osobe traži izručenje radi izdržavanja kazne i to zbog djela ilegalne trgovine drogom, ubojstva i silovanja. U preostalih šest slučajeva traži se kazneni progon zbog ubojstava (kako smo naveli, samo su u dva slučaja politička ubojstva), prijevare, ilegalne trgovine drogom, izazivanja prometne nesreće i silovanja. Smisao je europskog uhidbenog naloga ubrzanje procedure jer se iz postupka izručenja isključuju ministarstva vanjskih poslova i pravosuđa, odnosno državne birokracije koje su dosad posredovale između sudova dviju zemalja. Kada jedna zemlja izda europski uhidbeni nalog, onda se obraća Interpolu koji u svoj sustav pušta podatke o nalogu, odnosno osnovne informacije o osobi i kaznenom djelu zbog kojega se za njom raspisuje tjeralica.
U slučaju Perkovića to znači da je putem Interpola u hrvatski MUP došla informacija da njemački sud traži Josipa Perkovića zbog ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića. Policija ima zadatak utvrditi nalazi li se tražena osoba na području Hrvatske i ako je kod nas, onda tu osobu mora privesti. U Perkovićevu slučaju to još nije učinjeno zato što je u Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU stavljeno vremensko ograničenje po kojem se neće postupati po europskom uhidbenom nalogu za djela otprije 2002. godine. No kada se zakon opet promijeni i ukine ograničenje, policija će privesti Perkovića i predati ga pritvorskom nadzorniku. On će ga pak sprovesti do državnog odvjetnika, i to s dokumentacijom koja je stigla u MUP preko Interpola.
Odluka o izručenju
Državni odvjetnik saslušat će osumnjičenika i procijeniti postoji li opasnost od bijega. Ako smatra da postoji, tražit će određivanje istražnog zatvora, a može tražiti i druge mjere osiguranja poput oduzimanja putovnice. U koraku koji slijedi Perkovića će se sprovesti nadležnom sudu koji donosi konačnu odluku o (ne)izručenju. To će biti Županijski sud u Zagrebu, koji odluku može donijeti samo na temelju uhidbenog naloga proslijeđenog preko Interpola i činjenica koje su u njemu navedene. Sud, međutim, može i odgoditi odluku o izručenju i od njemačkog suda koji je tražio izručenje Perkovića tražiti dodatna objašnjenja i dodatne dokumente pa tek tada odlučiti o izručenju. U fazi kada je europski uhidbeni nalog pred našim sudom državni odvjetnik formalno zastupa tužitelja zemlje koja traži izručenje. Jednaka procedura kao za Perkovića vrijedi i za sve druge slučajeve.