Vlada će povećati međustopu PDV-a, koja se odnosi na turizam, ugostiteljstvo, šećer, ulje i dječju hranu, s 10 na 13 posto.
Da bi shvatili što će to za prosječnog potrošača značiti treba se prisjetiti izmjena Zakona o PDV-u od ožujka prošle godine kojima je opća stopa poreza povećana s 23 na 25 posto. Da bi se umirila javnost tada se prvi puta uvela međustopa od 10 posto, kojom su se do sada oporezovala jestiva ulja, masti, dječja i prerađena hrana na bazi žitarica te isporuka vode. Međustopa PDV-a primjenjivala se i na šećer od trske i šećerne repe. Tada su naime trgovci povećanje poreza dočekali, kako drugačije, nego kao idealnu priliku za još jednu marketinšku kampanju.
Cjenovna kampanja
Kupce su mamili obećanjima da cijene hrane, barem prvih mjeseci, neće dirati dok će one koje treba smanjiti. I doista – tako je i bilo prvih mjeseci. Cijene se hrane nisu mijenjale, a one na koje je uvedena međustopa snižene su. No, treba se podsjetiti da je većina trgovaca tada, na prvi spomen povećanja PDV-a, još u siječnju, podigla svoje cijene. Novi cjenici u trgovine počeli su stizati i prije, sredinom prosinca, kada su poskupjeli mlijeko (za oko pet posto), ali i deterdženti, salame te keksi i konditorski proizvodi.
U ožujku, nakon uvođenje međustope, litra suncokretova ulja s 13,99 snižena je bila na 12,49 kuna, biljno ulje pojeftinilo je s 11,99 na 10,69, odnosno s 11,49 na 10,49 kuna. Šećer (bijeli kristal) snižen je na 7,08 kuna. Čokolino je, s obzirom da spada u dječju hranu, pojeftinio s 13,39 na 11,89 kuna, a voćne kašice, primjerice one marke Hipp (od 125 grama), s 5,89 snižene su na 5,29 kuna. Šećer u prahu bio je snižen sa 8,49 na 7,99 kuna.
Skupo maslo
Trenutno su u dućanu cijene ovih artikala iste ili vrlo slične – litra suncokretova ulja košta i dalje 12,49 kuna, biljnog 11,49 kuna (s tim da smo u jednom dućanu našli na akciji i za 8,99 kuna), šećer košta od 5,65 (na akciji) do 6,99 kuna, a čokolino je od 11,79 do 11,99 kuna.
Što će se dogoditi kad se PDV s deset podigne na 13 posto? Hoće li trgovci dignuti cijene? Vjerojatno hoće, isto kao što su ih bili spustili kada je međustopa uvedena. Ne toliko zbog naše uštede koliko zbog marketinške kampanje. No, problem i nije toliko u ta tri posto koliko u činjenici da je hrana svakim danom sve skuplja, a novčanici sve tanji. Jer, jesti se mora sve, a ne samo ona hrana u »međustopi«. A sve ostale namirnice svakim danom sve su skuplje. Tako je na primjer maslac, na koji stopa PDV-a nije bila snižena, gotovo dosega cijenu od 20 kuna pa u dućanu košta od 18 do 19 kuna, a litra mlijeka košta sedam kuna.
Dodajmo li svemu činjenicu da je po strukturi potrošačke košarice vidljivo da hrvatski građani na hranu već sada troše najviše u Europi, 35 posto, dok je europski prosjek svega 15 posto, možemo zaključiti da su pred nama doista teška, ili rekli bismo, mršava vremena.