Čak 43 milijuna Europljana gladuje, stoji u rezultatima studije Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca IFCR. U studiji je navedeno i kako siromaštvo prijeti za oko 120 milijuna ljudi u Europi.
Tijekom 2012. godine Crveni križ je podijelio hranu za oko 3,5 milijuna Europljana, što je u odnosu na 2009. godinu povećanje od 75 posto, piše na stranicama IFCR-a. Nisu pogođene samo zemlje na jugu Europe, nego i one u kojima se ovakav problem nije pojavljivao još od Drugoga svjetskog rata. Tako britanski ogranak Crvenog križa, uz pomoć lokalnih humanitarnih organizacija i trgovačkog lanca Tesco, prvi put od Drugog svjetskog rata prikuplja hranu za tamošnje stanovnike koje su pogodili rezovi u javnom zdravstvu i socijalnoj pomoći, prenosi Independent.
Banke hrane
Banke hrane i organizacije poput FareShare ne mogu odgovoriti na sve veći broj zahtjeva, a pretpostavlja se da je pogođeno oko 500.000 ljudi u Velikoj Britaniji. Ovi novi podaci “šokirali” su i Chrisa Johnesa, direktora tamošnje humanitarne organizacije Ofxam. I u dobro stojećoj Njemačkoj sve je više poslova na određeno vrijeme, pa se Crvenom križu u toj zemlji sve češće obraćaju i ljudi koji rade, ali im primanja nisu dovoljna za osnovne troškove poput plaćanja računa za struju ili nužnih namirnica.
U zemljama poput Portugala ili Španjolske situacija je iznimno teška. Španjolski Crveni križ pomaže više od 2,4 milijuna ljudi. U Latviji ima oko 2 milijuna ljudi, a njih 140 tisuća dobiva pomoć od Crvenog križa. Koliko je situacija loša u susjednoj nam Italiji ilustrira primjer Milana, u kojemu pomoć u hrani dobiva 50 tisuća ljudi. IFCR navodi kako je u Francuskoj oko 350.000 ljudi palo ispod granice siromaštva od 2009. godine, a takav trend bilježe i u brojnim drugim zemljama.
Crveni križ, očito, nema posla samo u područjima koja je pogodila neka katastrofa, nego i u zemljama u kojima je to do jučer bilo nezamislivo.
Humanitarna kriza
– Europa se suočava s najgorom humanitarnom krizom u posljednjih šest desetljeća – izjavio je Bekele Geleta, glavni tajnik IFCR-a. Annita Underlin, direktorica Europske zone Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, za DW je kazala kako su siromašni postali još siromašniji, a povećao se i broj “novih siromaha”. Dio njih sjedi kući i sram ih je reći da ne mogu podmiriti osnovne troškove.
– Mi nemamo sve odgovore, ali potičemo zainteresirane strane da razmišljaju na novi i kreativniji način kako bi riješili krizu. Moramo se suočiti sa stvarnošću i poduzeti akciju kako se ova kriza ne bi pretvorila u europsku socijalnu i moralnu krizu – kazala je za RT Underlin, koju brine i ogromni postotak mladih bez posla. Ona je ukazala na podatke Svjetske zdravstvene organizacije po kojima se paralelno s vrhuncem krize povećao i broj samoubojstava.
Prema izvješću Eurostata, Bugarska, Grčka i Hrvatska imaju najveći rizik od siromaštva u zemljama Europske unije.
– Imamo trend stalnog porasta broja zahtjeva, a to se uglavnom odnosi na obitelji koje ostaju bez posla – kazao je Slavko Jerončić, ravnatelj Caritasa splitsko-makarske nadbiskupije, koji dodaje:
– Preko ljeta smo imali stanje mirovanja. Vjerojatno je turistička sezona rezultirala privremenim zapošljavanjem, ali čim je ona završila, počeli su stizati zahtjevi za dodjelu pomoći za svih 12 programa koje imamo. Riječ je o hrani, odjeći, stipendijama, popravcima kuća, nabavi lijekova, namještaju… Ljudima treba svega. Od ravnatelja Caritasa splitsko-makarske biskupije čujemo kako su u Splitu prije pet godina nudili 80 obroka, a sada 160, s tim što zahtjevi i dalje stižu na rješavanje.
– Dajemo koliko možemo, pa, osim obroka, nudimo i program povremene pomoći za obitelji. To su, dakle, paketi za oko 400 obitelji, a u njima su ulje, šećer, brašno, konzervirana hrana i slično – rekao je Jerončić. Vlasta Vidović iz Hrvatskog Crvenog križa kaže kako su nedavno organizirali sabirne akcije.
– Koliko god imamo – podijelimo. U prosincu ćemo podijeliti 12.000 paketa za obitelji – istaknula je Vidović.
Simon Lewis iz britanskog Crvenog križa kaže kako u isto vrijeme dok ljudi gladuju, oko 3 milijuna tona hrane u toj zemlji propada svake godine – navodi Independent.
Kako smo već izvijestili, i u Hrvatskoj se bace goleme količine jestive hrane. Prema podacima Banke hrane Hrvatske, godišnje se u kante za smeće baci hrana u vrijednosti od oko četiri milijarde kuna.