Hrvatska uskoro ulazi u proceduru prekomjernog deficita (EDP) jer je, prema podacima Eurostata i Državnog zavoda za statistiku, deficit konsolidirane opće države krajem prošle godine iznosio 5% BDP-a, više od dopuštenih 3%.
Manjak konsolidirane opće države u 2012. iznosio je 16,35 milijardi kuna (5% BDP-a), dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna (55,5% BDP-a).
Linić ne isključuje mogućnost povećanja PDV-a
Ti podaci pokazuju da će Hrvatska ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta. Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca za postupanje po konkretnim predloženim mjerama. U prvoj etapi Bruxelles neće od Zagreba tražiti povećanje poreza, smanjivanje plaća ili socijalnih prava. Preporuke će biti općenitije, a Zagreb će sam odrediti koje će proračunske troškove smanjiti i za koliko.
Komisija će od Hrvatske tražiti da proračun u propisane okvire vrati do kraja 2016. Bruxelles će strogo nadzirati što rade hrvatske vlasti. Lažiranja gospodarskih pokazatelja više neće biti, a ni skrivenih minusa u proračunu. Ako reforme daju rezultate, Hrvatska će biti oslobođena dodatnog nadzora. Ako ne, Unija će joj zaprijetiti uskraćivanjem novca iz razvojnih fondova. Hrvatska bi već u studenome i prosincu od EK mogla dobiti preporuke o nacionalnoj ekonomskoj politici.
Kroz postupak EDP-a, zbog recesije, dosad je prošlo čak 25 članica Unije. (Iznimke su samo Švedska i Estonija.) A trenutačno je pod nadzorom Komisije ukupno 16 članica – neke su, na primjer Francuska, Nizozemska, Portugal i Slovenija, dobile dodatne dvije godine za vraćanje proračunskih deficita u zadane okvire, dakle ispod 3% BDP-a.
Proračunski manjak u 2012. smanjen u eurozoni i EU-u, uključujući i Hrvatsku
Proračunski manjak u eurozoni i 28 zemalja članica EU-a smanjen je u 2012. u usporedbi s godinom prije, dok je javni dug povećan, a isti trend zabilježila je i Hrvatska, pokazalo je izvješće Eurostata. Tako je proračunski manjak u 17-članoj eurozoni iskazan udjelom u BDP-u u 2012. u prosjeku iznosio 3,7%, u usporedbi sa 4,2% u 2011. U EU28 lani je iznosio 3,9% BDP-a, nasuprot 4,4% u 2011.
U Hrvatskoj je, prema prvom izvješću DZS-a, proračunski manjak izračunat po metodologiji Europskog statističkog ureda, u prošloj godini iznosio 5 % BDP-a, što znači da je smanjen u odnosu na 2011. kada je dosegnuo 7,8% BDP-a. To pokazuje da je udio hrvatskog proračunskog manjka u BDP-u u 2012. kao i prosječni udio manjka i u eurozoni i u EU-u kao cjelini iznad gornje dopuštene granice od 3% BDP-a.
S druge strane, javni dug 17 članica eurozone i 28-članog EU-a, promatran u odnosu na BDP, lani je povećan u odnosu na godinu prije. Tako je u eurozoni u prosjeku iznosio 90,6% BDP-a krajem 2012., nasuprot 87,3% u 2011. U EU28 istodobno je dosegnuo 85,1% BDP-a, dok je u istom razdoblju godinu prije iznosio 82,3%.
U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u također uvećan te je krajem prošle godine dosegnuo 55,5% BDP-a, u usporedbi sa 51,6% koliko je iznosio krajem 2011. To pokazuje da je Hrvatska po udjelu javnog duga u BDP-u u okvirima gornje dopuštene granice javnog duga propisane kriterijima iz Maastrichta, odnosno ispod 60% BDP-a, a i osjetno ispod prosjeka u eurozoni i EU-u u cjelini.
Među 28 članica EU-a najniži proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u bilježile su u 2012. Estonija i Švedska, obje po 0,2% BDP-a. Jedino je Njemačka zabilježila proračunski višak, i to od 0,1% BDP-a. Hrvatska se nalazi u skupini 15 zemalja koje su u 2012. zabilježile poboljšanje u bilanci proračuna u odnosu na 2011. kroz smanjeni deficit. U 12 zemalja stanje se pogoršalo a u jednoj ostalo nepromijenjeno. Što se tiče javnog duga, najnižu je razinu među 28 članica EU-a na kraju 2012. bilježila Estonija, od 9,8%. Slijedi Bugarska s udjelom duga u BDP-u od 18,5%, Luksemburg s 21,7% i Rumunjska s 37,9%.
U četrnaest zemalja članica EU-a javni dug premašivao je 60% BDP-a, najvišu dopuštenu razinu. Najveći je zabilježen u Grčkoj od 156,9% BDP-a te Italiji 127,0%, Portugalu 124,1%, i Irskoj 117,4%. Kako pokazuju podaci koje je objavio Eurostat, udio duga smanjen je u 20