Kako pomoći obiteljskim i malim hotelima da posluju tijekom cijele godine, bila je tema Okruglog stola kojega je na Danima hrvatskog turizma organizirala Slobodna Dalmacija u okviru svoje akcije Izbora najboljih malih hotela koja se održava već osmu godinu za redom.
Na okruglom stolu sudjelovao je ministar turizma Darko Lorencin, njegov pomoćnik Robert Pende, direktorica Hrvatske turističke zajednice Meri Matešić, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija Željko Trezner i predsjednik Nacionalne udruge malih i obiteljskih hotela Šime Klarić, dok je moderatorica rasprave bila novinarka Slobodne Dalmacije Ružica Mikačić.
Prvo pitanje ministru Lorencinu bilo je: što učiniti da nam mali hoteli ne zatvaraju vrata kad prođe sezona:
– Radi se o problemima destinacije, pored svega što smo napravili, a to je izvanredan rezultat koji će pokazati, vjerujem, iznad 7 milijardi eura prihoda od turizma, naša destinacija mora biti takva da opravda otvorenost više mjeseci. To znači podignuti razinu usluge svih koji sudjeluju u turističkoj ponudi, od lokalne samouprave, do svih ostalih. Koncept razvoja bit će takav da ga spuštamo na lokalnu razinu. Svaka destinacija je različita, koncepti će biti različiti. Nastojat ćemo prepoznati svaki koncept po destinaciji i onda ga kao takvog podupirati – rekao je ministar.
Po pitanju investicije, od ove godine HBOR opet ima kreditne linije za malo i srednje poduzetništvo u turizmu, rekao je Lorencin kojega su hotelijeri upitali ima li šanse za smanjenje PDV na ponudu smještaja na 8 posto.
– Osobno sam za to da bude 5 posto na smještaj i ugostiteljske usluge. Na žalost, jedno je pitanje mojih želja, a drugo što je moguće jer živimo u ozračju takvom kakvo jest. U razgovorima smo s ministrom Slavkom Linićem intenzivno o tome, izgledi su 50 – 50 posto – rekao je Lorencin.
Željko Trezner otvoreno je kritizirao receptivne agencije koje ne rade svoj posao kako treba, koje treba pretvoriti u agencije destinacijskog menadžmenta.
– Agencije moraju raditi kao poduzetnici, ovako su već mrtve. Trebaju nam agencije koje se ponašaju kao vi mali hotelijeri koji ste riskirali, zadužili se i uložili u posao. Oni ništa žele riskirati. Našim članovima kažem da u periodu koji je ispred nas 30 posto receptivnih agencija neće preživjeti. Neki novi klinci dolaze koji će osmisliti proizvod, a ne samo čekati kako nešto jeftino dobiti i skupo prodati – rekao je Trezner.
On je upozorio i na nelegalne iznajmljivače koji „jedu“ porez državi, ali i čine nelojalnu konkurenciju malim hotelima. Čak nisu niti fiskalni obveznici, oni iznajmljuju prostor, a ne pružaju ugoastiteljske usluge, dogodit će se da će hoteli početi prelaziti u privatne iznajmljivače, umjesto da proces bude obrnut kako je optimističnio najavljeno prije nekoliko godina.
– Gradili smo hotele za cjelogodišnje poslovanje, računajući da ćemo i zimi moći raditi s manjim brojem zaposlenih i da ćemo moći animirati tržište. Suočili smo se s većim troškovima energije, brojnim parafiskalnim nametima. Od poduzetničkog entuzijazma, došli smo do realnosti računa koji nam kaže da 15. listopada moramo staviti ključ u bravu – istaknuo je Šime Klarić koji je predložio rasterećenje nameta i poticaje stvaranja ponude kao rješenja za duži rad malih hotela u destinaciji.
Robert Pende je podvukao kako će nove odredbe Zakona o radu olakšati rad hotelijerima, a upozorio je i da nije PDV jedini porez, već treba razmišljati i o lokalnim porezima te u tom smislu otvoriti komunikaciju s lokalnom zajednicom.
– Vi niste isti proizvod kao privatni apartmani, taj segment ne dobiva potpore niti kreditne niti bespovratne. Mi ćemo iduće godine ići u nadogradnju programa poticaja za izgradnju bazena, a što se tiče neregistriranih objekata za najam, radi se o procesu njihovog stavljanja pod nadzor – istaknuo je Pende uz zaključak: ne smije se dogoditi da poduzetnici iz hotela pređu u privatne iznajmljivače.
Što su pitali hotelijeri?
(Hotel More Split): Privatni iznajmljivači su nam konkurencija izvan sezone, oni daju sobe za 100 – 200 kuna, a mi ne možemo ispod 400. Trebalo bi zimi subvencionirati cijenu smještaja s 200 kuna, pa bi gosti išli kod nas, a ne kod njih.
(Hotel Split): Problem je lažnog oglašavanja, objekti koji nisu hoteli tako se oglašavaju, to bi trebale inspekcije sankcionirati.
(Hotel Vestibul): Mi hotelijeri imamo stalne posjete inspekcije, a kod privatnih iznajmljivača ne smiju niti doći jer nemaju takvu djelatnost. Nama za 20 ležajeva treba 20 djelatnika, kod njih jedan čovjek upravlja s toliko smještajnih kapaciteta.
(Hotel Vicko Starigrad) – Da nije bilo HBOR-a i Ministarstva turizma, mi bi prije nekoliko godina već otišli u bankrot, a i sada smo na granici. Naša se djeca pitaju, isplati li se ostati u ovom posl. Na zadarskom području imamo izvrsnu priliku s niskotarifnim letovima, ali nemamo proizvod koji to prati izvan sezone, osim onoga što sami u hotelima smišljamo i radimo, a radimo doslovno sve sami jer svi ostali, i mjenjačnice i turistički uredi – zatvore.