Prema statistici Eurostata, u Hrvatskoj čak 51,8 posto mladih – ne radi. Podatak je posebno zabrinjavajući usporedimo li ga s europskim prosjekom gdje je stopa nezaposlenosti mladih u dobi između 15 i 25 godine 23 posto, te dodatno dramatičan ako znamo da su po broju mladih bez posla samo dvije europske države gore od naše – Grčka i Španjolska. U Grčkoj ne radi 61,5 posto mladih, a u Španjolskoj 56 posto.
Brojke Eurostata ne poklapaju se s evidencijom našeg ministra rada Miranda Mrsića koji upozorava na razliku između registrirane i stvarne nezaposlenosti i tvrdi da su siva ekonomija i rad na crno, dosegnuli 33-postotni udjel u općoj zaposlenosti što daje lažnu sliku u statistici.
“Često mladi zaobilaze naše programe zapošljavanja jer im se više isplati raditi u fušu. Upravo zbog rada na crno širimo ovlasti inspekcije rada i pripremamo novi sustav praćenja materijalnih prava radnika”, veli Mrsić. No, bez obzira na različita tumačenja, brojke su više nego alarmantne na što je jasno upozorio i europski povjerenik za zapošljavanje i socijalna pitanja Laslo Andor, prilikom nedavnog posjeta Hrvatskoj.
Andor očekuje da će program koji je razvila Europska unija “Jamstvo za mlade”, a koji starta od 1. siječnja 2014., preokrenuti i hrvatske negativne brojke. Riječ je o programu koji predviđa da se svakoj mladoj osobi do 25 godina u roku od četiri mjeseca nakon završetka školovanja ili gubitka posla ponudi novi posao, nastavak školovanja, dodatno osposobljavanje ili stažiranje.
Takvi programi se već duže vrijeme provode u nekim zemljama poput Austrije i Finske, gdje su dali vrlo dobre rezultate. Primjerice, u Austriji je zahvaljujući primjeni sličnog sustava stopa nezaposlenosti među mladima pala ispod osam posto.
Uzor za izradu ovog programa je bila Švedska gdje sličan program jamstava funkcionira još od devedesetih godina. Za ovu inicijativu EU će u razdoblju od 2014. do 2020. osigurati osam milijarda eura, a koliko će od tog novca dobiti Hrvatska još nije poznato. Na ta sredstva mogu računati europske zemlje koje prelaze stopu nezaposlenosti mladih od 25 posto, gdje mi, nažalost, duboko pripadamo.
– Poznat je ukupan iznos od osam milijardi eura za cijelo razdoblje do 2020. Vjerujem da ćemo uspjeti povući znatna sredstva – nada se ministar Mirando Mrsić. Podsjeća da je Hrvatski zavod za zapošljavanje 1. srpnja počeo s provedbom programa ‘Garancije za mlade’ te da je paket za mlade dopunio s dodatnih 11 mjera. I kad dođu sredstva iz EU-a, tu neće biti velike razlike u mjerama samo će novca za njihovo provođenje biti više.
Naime, kako pojašnjava Mršić, mjere zapošljavanja nisu univerzalne za sve zemlje koje će koristiti subvenciju. Svaka od zemalja koja povuče novac iz inicijative “Jamstvo za mlade” pojedinačno će dizajnirati svoje programe jer je u svakoj od tih zemalja specifična situacija na tržištu rada.
“U Europi je, primjerice, problem s mladima koji prekidaju školovanje i ostaju bez bilo kakvog zanimanja, takvih je više od 15 posto, dok kod nas to nije veliki problem budući da samo tri posto mladih ne dovrši obavezno školovanje. No, iako po tom pitanju imamo odgovorniju mladost, naš problem je što zanimanja koja oni steknu, tržištu nisu potrebna”, objašnjava Mršić.
Dio sredstava koje dobijemo stoga će se koristiti i na programe prekvalifikacije. “Prema europskim mjerilima mladima se tretiraju osobe do 25 godina. Mi smo tu granicu proširili do 29 godina. Financirat ćemo mjere zapošljavanja osoba do 25 godina, a ove ostale iz Europskog socijalnog fonda ESF-a i našeg proračuna – tumači ministar. Što se tiče zapošljavanja u drugim državama EU-a, subvencije iz programa “Jamstva za mlade” naši državljani ne mogu koristiti izvan naših granica.