U HNK Zadar održana je središnja svečanost obilježavanja 135. obljetnice postojanja i djelovanja Hrvatskog Crvenog križa, 20. obljetnice međunarodnog priznanja kao samostalnog Nacionalnog društva i 60. obljetnice dobrovoljnog davanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa. Na prigodnoj svečanosti izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Stjepan Mesić uručio je Hrvatsku državnu nagradu Hrvatskom Crvenom križu te Povelje Republike Hrvatske Crvenom križu grada Zadra, Dubrovnika i Zagreba. Ovom prigodom umirovljeni hrvatski predsjednik izrazio je zadovoljstvo radom Hrvatskog Crvenog križa te nadu u jednako uspješno djelovanje u budućnosti.
– Kada čovjek ostane sam u nesreći, a rat je najveća nesreća, onda kada mu nitko ne može pomoći, pa čak niti država, onda funkcionira Crveni križ. Kada je morao izvlačio je one koji su se našli u nevolji. Crveni križ je pokazao da može biti vrlo uspješan prije svega u slučajevima utvrđivanja da li je nestala osoba živa. Upravo zahvaljujući njemu u Domovinskom ratu lociranjem nestalih povećavala se vjerojatnost da osoba preživi. Upravo stoga za sve učinjeno duboko se zahvaljujem svim prijašnjim, sadašnjim i budućim članovima , istaknuo je Mesić.
Povijest Crvenog križa na tlu Hrvatske započela je davne 1878. godine u Zadru, Dubrovniku i Zagrebu gdje su osnovane prve dobrovoljne udruge u Hrvatskoj koje svoje djelovanje provode u skladu s međunarodno prihvaćenim odlukama iz Ženeve 1863. godine kada je održana međunarodna konferencija i osnovan Međunarodni Crveni križ. Zadarska “Ustanova domoljubne zadruge dalmatinske od Gospodja na potporu ranjenim i bolesnim vojnicima”, 22. listopada 1878. godine prva dobiva suglasnost tadašnjih vlasti za svoje humanitarno djelovanje.
Već 135 godina Hrvatski Crveni križ u službi je humanosti i pomoći onima kojima je pomoć napotrebnija kako u vrijeme oružanih sukoba tako i u mirnodopskim uvjetima. U vrijeme Domovinskog rata Hrvatski Crveni križ je pomagao oko 600.000 prognanika i izbjeglica mjesečno, a najveći broj bio je 1992. godine kada je na skrbi bilo 750.000 korisnika. Također je prikupljeno više od milijun doza krvi za povećane potrebe zdravstvene službe. Nacionalni ured Službe traženja proslijedio je 1,5 milijuna obiteljskih poruka razdvojenim članovima obitelji i sudjelovao pri zbrinjavanju preko 7000 ratnih zarobljenika prilikom razmjena.
Hrvatski Crveni križ priznat je kao samostalno Nacionalno društvo Crvenog križa 25. kolovoza 1993. godine od strane Međunarodnog odbora Crvenog križa, a od 25.10.1993.godine član je Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa dr. Josip Jelić istaknuo je kako Hrvatski Crveni križ danas djeluje putem razgranate mreže od 130 društava s pravnom odgovornošću u županijama, gradovima i općinama te Središnjeg ureda HCK u Zagrebu
– Od ukupno 258.730 članova najbrojniji su darivatelji krvi – 172.715. Volontera je preko 8.000. Hrvatski Crveni križ u Domovinskom ratu bio je društvo primatelja pomoći, a danas je donatorsko društvo koje prikuplja i upućuje pomoć stradalima u zemlji i u svijetu. Osnovni ciljevi Hrvatskog Crvenog križa su ublažavanje ljudskih patnji, osobito onih izazvanih oružanim sukobima, velikim prirodnim, ekološkim, tehnološkim i drugim nesrećama, s posljedicama masovnih stradanja i epidemijama, zatim doprinos unaprjeđenju zdravlja, prevenciji bolesti i podizanju zdravstvene i ekološke kulture građana, ali i poticanje i unaprjeđenje solidarnosti, promicanje volonterstva, međusobnog pomaganja te socijalne sigurnosti građana, istaknuo je Jelić.
Studija o posljedicama globalne ekonomske krize u EU pokazuje da će Hrvatski Crveni križ i dalje imati puno posla s obzirom da je RH jedna od pet najsiromašnijih članica, kazao je Jelić.
– Što su ljudi ugroženiji to su zapravo više spremni pomoći. I danas, svaki dan članovi Hrvatskog Crvenog križa raspodjele 560 tisuća toplih obroka za one u potrebi. Od toga se 290 tisuća obroka nosi nepokretnim i nemoćnim ljudima, a preko 6 800 nepokretnih imaju skrb naših volontera i profesionalaca, naglasio je Jelić.
Osvrnuo se i na dobrovoljne davaoce krvi ističući kako je svaki od njih zapravo heroj.
. Krvotok solidarnosti u RH u potpunosti funkcionira. S 180.000 davanja na godišnjoj razini 53 posto doza se skupi u akcijama na terenu, 23 posto na radnim mjestima te isto toliko u zdravstvenim ustanovama te 6 posto u školstvu i na sveučilištima, zaključio je govoreći kako se upravo darivanjem krvi inducira ljubav onima koji daju i kojima se daje krv.