U utorak, 5. studenoga Europska komisija objavit će jesenske ekonomske prognoze za razdoblje 2013-2015. Prognoze obuhvaćaju kretanje BDP-a, inflacije, zapošljavanja, proračunskog deficita i duga u 28 zemalja članica, kandidatskim zemljama te u velikim svjetskim gospodarstvima poput američkog, kineskog, ruskog i japanskog.
Komisija objavljuje svoje ekonomske prognoze tri puta godišnje – proljetne, jesenske i zimske. Te prognoze služe kao osnova za različite postupke fiskalnog i makroekonomskog nadzora.
Za Hrvatsku su jesenske ekonomske prognoze važne jer će poslužiti Europskoj komisiji za izradu izvješća o tome krši li Hrvatska fiskalna pravila i o tome izvijestiti Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN), koje donosi odluku o ulasku u Postupak pretjeranog deficita (EDP).
Prema podacima koje su 21. studenoga objavili Eurostat i Državni zavod za statistiku, manjak konsolidirane opće države na kraju 2012. godine iznosio 16,35 milijardi kuna, ili 5 posto BDP-a, dok je konsolidirani dug opće države iznosio 183,27 milijardi kuna, ili 55,5 posto BDP-a. Ti podaci pokazuju da će Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto BDP-a, kako nalažu kriteriji iz Maastrichta.
U ponedjeljak popodne pred Odborom za proračunski nadzor pojavit će se hrvatski član Revizorskog suda Neven Mates, kako bi zastupnicima objasnio zašto nije poštovao obećanje da će povući kandidaturu ako ne dobije potporu Europskog parlamenta.
U okviru postupka imenovanja za člana Revizorskog suda, Mates je 27. svibnja saslušan pred Odborom za proračunski nadzor. Tada je zastupnicima obećao da će povući kandidaturu ako mu Parlament izglasa negativno mišljenje. Isto je učinio i u pisanom obliku nekoliko dana nakon saslušanja.
Odmah nakon saslušanja 27. svibnja, Odbor je dao negativnu ocjenu Nevenu Matesu, a to je potvrđeno i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta 12. lipnja u Strasbourgu, kada je protiv Matesa glasovalo 396 zastupnika, 231 je bilo za, a 45 suzdržano. Mišljenje Europskog parlamenta je samo savjetodavno i Vijeće EU-a imenovalo je 10. srpnja Matesa za člana Revizorskog suda.
Europski revizorski sud, čije je sjedište u Luxembourgu, institucija je Europske unije čija je osnovna zadaća ispitivati zakonitost i pravilnost svih prihoda i rashoda EU-a, uključujući račune svih tijela Unije.
Svaka zemlja članica ima po jednog predstavnika u Revizorskom sudu. Oni moraju imati kvalifikacije za revizorski posao i moraju biti neovisni od nacionalnih i europskih institucija.
Europski parlament nije bio zadovoljan odlukom Vijeća te je sedmoro zastupnika iz pet klubova zastupnika postavilo pitanje Vijeću o tome zašto je Mates imenovan protivno mišljenju Europskog parlamenta. Vijeće je odgovorilo da je pri donošenju odluke poštovalo odredbe koje propisuje Ugovor o funkcioniranju Unije, čime zastupnici nisu bili zadovoljni, ističući da tu u pitanju nije legalnost, nego legitimnost odluke, a jedna je zastupnica zatražila poništenje odluke o Matesovu imenovanju.
Kao dodatni pritisak, zastupnici su svom prijedlogu proračuna za 2014. godine izglasali amandman da se zamrznu sredstva namijenjena za plaće i troškove ureda hrvatskog člana Revizorskog suda Nevena Matesa dok ne objasni zašto nije odustao od kandidature iako je dobio negativno mišljenje zastupnika.
Plastične vrećice
Europska komisija će u ponedjeljak objaviti prijedlog direktive čiji je cilj smanjiti uporabu jednokratnih plastičnih vrećica. Po tom prijedlogu, zemlje članice imat će mogućnost izbora mjera od uvođenja nameta na korištenje tih vrećica do zabrane. Komisija je ranije zabrane smatrala protuzakonitim.
Komisija procjenjuje da je 2010. na europsko tržište plasirano 98.6 milijardi plastičnih vrećica, po čemu ispada da je svaki europski građanin koristio 198 vrećica godišnje. Mnoge na kraju završe u oceanima gdje uzrokuju veliku štetu.
Pregovori s Turskom
U utorak će na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Turska otvoriti pregovore u jednom poglavlju nakon tri godine potpunog zastoja u pristupnim pregovorima. Riječ je poglavlju Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata.
Turska ima status kandidata od 1999. godine, pristupne pregovore počela je u listopadu 2005., isti dan kada i Hrvatska, u posljednje tri godine nije otvorila ni zatvorila ni jedno poglavlje. Dio pregovaračkih poglavlja zamrznut je jer Ankara odbija normalizirati odnose s Ciprom, a zastoju pridonose nevoljkost više utjecajnih zemalja članica da Turska ikada postane članicom.
Od 33 poglavlja Turska je do sada otvorila pregovore u njih 13, a zatvorila samo jedno i to ono najlakše – Znanost i istraživanje.
U Europskom parlamentu, Odbor za građanske slobode obavit će osmo saslušanje o američkom prisluškivanju u Europi i prvo nakon posjeta parlamentarnog izaslanstva iz Washingtona.
Odbor za ekonomske i monetarne poslove raspravljat će o stanju u zemljama koje su najteže pogođene krizom i koje su zatražile financijsku pomoć EU-a. Posebni naglasak je na ulozi tzv. trojke, koju čine predstavnici Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Mjere trojke često se dovode u pitanju, između ostaloga, i zbog nedostatka demokratskog legitimiteta.