Posljednje počivalište postaje luksuz

I za posljednja počivališta danas valja imati novca. Naime, vlasnici grobova plaćaju godišnju grobnu naknadu, koju mnogi nazivaju “porezom na pokojnike”. Iznosi su različiti – od nekoliko desetaka do nekoliko stotina kuna, a uprave groblja tvrde kako se kriza i tu sve više osjeti.

Jednu od aleja đakovačkoga groblja krasi kenotaf ili prazan grob Luke Botića, splitsko-đakovačkog pjesnika.

To je spomen-obilježje, ali zbog neplaćanja njegov je grob premješten i danas se ne zna ni gdje su posmrtni ostaci, kaže prof. Hrvoje Miletić.

Isto će se dogoditi ne budu li vlasnici grobova, koje zakon tretira kao nekretnine, plaćali godišnju grobnu naknadu. Pravilnik je jasan, nakon 10 do 15 godina neplaćanja grobarine, uprava groblja grobno mjesto prodaje.

Zakonom o grobljima mi upravljamo tako da moramo upravljati pažnjom dobrog privrednika, smatra Ćiko Šimić, direktor GKP-a Univerzal Đakovo.

Grobarine, naime, služe za održavanje groblja. Na najelitnijem hrvatskom groblju Mirogoju grobarina iznosi od 126 do 270 kuna.

Najskuplje je, začudo, u Osijeku, gdje građani godišnje plaćaju od 24 pa do čak 880 kuna za četverostruku grobnicu.

S obzirom na krizu i manjak novca u kućnim proračunima, sve je više i ovrha zbog neplaćenih grobarina. Pridodaju li se tomu cijene grobnih mjesta, koje iznose i nekoliko tisuća eura, te jednokratna naknada pri njihovoj kupnji, posljednje počivalište postaje luksuz koji si mnogi ne mogu priuštiti.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Ne zaboravite i preuzeti našu aplikaciju za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...