Grad Zadar platio je 199.000 kuna za dvogodišnju koncesiju postavljanja klizališta na parkiralištu pored crkve Sv. Marije riječkoj tvrtci Velemi d.o.o. u vremenskom razdoblju od 24. studenog 2013. do 15. siječnja 2014. godine. Na taj je način iz javnih sredstava sufinancirana komercijalna djelatnost privatnika koji bi logički u tom slučaju trebao korisnicima klizališta naplaćivati samo najam klizaljki u iznosu od 10 kuna, a iznos od zarade podijeliti s Gradom Zadrom koji u cijeloj ovoj priči očito ne vidi interes punjenja gradskog proračuna. Naime, kako kaže Boris Artić, pročelnik Ureda gradonačelnika, Grad se vodio isključivo ciljem oživljavanja Poluotoka u zimskim danima otvaranjem jednog ovakvog sadržaja, čime bi potpomogli i rad zadarskih poduzetnika u staroj jezgri grada, a našim sugrađanima ponudili iznimno zanimljiv sadržaj koji se nudi u svim većim hrvatskim gradovima.
No, vodeći se zdravom logikom, privatni poduzetnici u većini slučajeva plaćaju najam, odnosno, korištenje javne površine, pa je u ovom slučaju u kojem Grad Zadar plaća privatnom poduzetniku da na njegovom prostoru postavi svoje sadržaje, odnosno šator i klizalište, čije korištenje naplaćuje isključivo za privatne svrhe bez da Grad zaradi iti jednu kunu, djeluje pomalo smiješno. Ako se uzme u obzir primjerice da se 45 minuta klizanja naplaćuje 20 kuna te da se dnevno na klizalištu kliže prosječno oko 500 – ak naših sugrađana dođemo do računice kako će ova riječka tvrtka u 52 radna dana zaraditi minimalno 520.000 kuna samo u ovoj godini te još toliko u idućoj, dakle nešto više od milijun kuna. Stoga se s pravom pitamo zašto Gradu Zadru nije u interesu da im navedena privatna tvrtka od milijun kuna plati 199.000 kuna za dvogodišnju koncesiju korištenja javne površine, a pritom im ostane još oko 800.000 kuna zarade?
[pullquote align=”right”]Nije istina da samo Grad Zadar ima ovakvu praksu, provjerite u Opatiji, oni funkcioniraju na isti način. Naime, volio bih ja da smo New York pa da je sve drugačije[/pullquote]Osim šatora uz klizalište postavljen je ove godine i dodatni šator za ugostiteljske sadržaje koji je također sufinancirao Grad Zadar s dodatnih 25.000 kuna. Na natječaju za davanje u zakup javne površine u Zadru prošli su igraonica 4kids (For kids) koja nudi sadržaje za najmlađe (zračni topovi, trampolini, veliki tobogan) te Turisthotelov ugostiteljski objekt koji nudi kuhano vino i kobasice.
Osim navedenih troškova, 199.000 kuna za dvije godine postavljanja, montaže, itd. klizališta te postavljanja dodatnog šatora Grad Zadar s 10.000 kuna u ovoj godini potpomaže i rad organizatora “Đira po gradu”, tvrke Cosmopolit Media. Osim Grada Zadra usluge navedene tvrtke, ove godine,s po 10.000 kuna svaki, sufinanciraju Udruženje obrtnika Zadar, Obrtnička komora Zadar te Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Zadar. Kako ističe Artić, sveukupno za usluge ove tvrtke ove godine kao i one prethodne, a vjerojatno i iduće, osiguran je dakle budžet od 40.000 kuna. S druge strane, Turistička zajednica Grada Zadra sufinancira koncerte u sklopu “Đira po gradu” s oko 20.000 kuna, naglašava Artić.
Ovo je treća godina da se organizira niz manifestacija i događanja u povijesnoj zadarskoj gradskoj jezgri, u zimskim mjesecima, a dio su projekta “Đir po gradu.”
U obrazloženju, na temelju kojeg je opravdana isplata 199.000 kuna za klizalište, ponovno se potvrđuje kako je Grad Zadar u svemu poseban, pa i u ovom slučaju sufinanciranja rada privatnog poduzetnika, oštećujući na taj način vlastiti ionako iscrpljeni proračun. Naime, drugi gradovi koji imaju ili su imali klizalište ovakvog tipa poput Rijeke, Zagreba, Koprivnice, Splita, itd. redovno su uz podršku Grada imali brojne značajne sponzore koji su sufinancirali ovakav sadržaj, primjerice u Rijeci je jedan od takvih bila INA, MOL i Karlovačka pivovara u Splitu Hypo banka, dok je Šibeniku klizalište na dar doveo privatni poduzetnik, vlasnik centra Jolly koji je pritom u dva mjeseca zaradio oko pola milijuna kuna na samo tom projektu, a da ne govorimo na privlačenju klizača u svoj trgovački centar. Osim toga, za razliku od Zadra koji nema nekih primamljivih “ledenih” sadržaja, u Splitu se održala i prva hokejaška utakmica kojoj je sponzor bio Siemens d.o.o., a u Rijeci brojna, također sponzorirana, natjecanja osnovnoškolaca u klizanju.
– Grad Zadar je tvrtci Velemi d.o.o. platio 199.000 kuna, odnosno 99,5 tisuća ove i još toliko iduće godine. Time smo prema Ugovoru s ovom riječkom tvrtkom pokrili troškove postavljanja klizališta, opremanje, montažu, stručno osoblje, pripremu klizališta, i sl. S obzirom na to sufinanciranje sa svrhom oživljavanja centra grada tražili smo od koncesionara da nam ipak izađe u susret te da djeci od prvog do četvrtog razreda osnovnih škola omoguće jedan besplatni sat škole klizanja. U postupku javne nabave dobili smo samo jednu ponudu i to upravo tvrtke Velemi d.o.o.. Naime, voljeli bismo da je bilo više sudionika na natječaju te bismo se onda mogli zapitati da li smo ispravno postupili izabirući ovog koncesionara kojeg sufinanciramo. Vaše pitanje je logično, ali moram reći da u tome nema ništa sporno jer mislim da je takva praksa rada s ovom tvrtkom u svim ostalim gradovima koje imaju postavljeno klizalište. Raspitajte se kod njih pa nam javite, zamolio je Artić.
Nakon malo istraživanja te ponovljenog razgovora i upoznavanja pročelnika Ureda gradonačelnika s činjenicom kako je Grad Zadar jedan od rijetkih gradova koji plaća privatniku da besplatno koristi javnu površinu kojom se još nanosi i financijska šteta gradskoj tvrtci “Obala i lučice” smanjenjem broja parkirališnih mjesta u 52 dana koliko će klizalište biti otvoreno te se za to još nagrađuje s 199.000 kuna koji pokrivaju montažu šatora, ali financiraju i stručni djelatnici na kojima zarađuje ova riječka tvrtka. Osim toga smanjuje i broj parkirališnih mjesta za stanovnike i posjetitelje Poluotoka. Grad Zadar očito nije prepoznao izvor kapitala u ovom projektu ili mu on nije potreban jer se proračun očito jako dobro drži.
– Nije istina da samo Grad Zadar ima ovakvu praksu, provjerite u Opatiji, oni funkcioniraju na isti način. Naime, volio bih ja da smo New York pa da je sve drugačije, zaključio je Artić.
Dakle, iza cijelog projekta klizališta stoji privatna osoba koju je Grad Zadar platio da zarađuje na poreznim obveznicima, odnosno djeci, što bi značilo da klizanje plaćaju duplo, jednom iz proračuna, drugi puta u gotovini za koju se vjerujemo izdaje fiskalni račun. Cijeli slučaj ne bi bio sporan kada se upravo djelatnost privatnika ne bi sufinancirala iz džepova poreznih obveznika. Za dodjelu sredstava ne postoje jasni kriteriji, već je to diskrecijsko pravo gradskih službenika koji očito javni novac daju po vlastitom nahođenju.