Ne zna se točno kada, ali sigurno hoće, barem se na tome inzistira, odmah po Novoj godini, dakle u prvoj polovici siječnja, morao bi se sazvati sastanak svih zadarskih otočana da se vidi što se dade napraviti i popraviti s predloženim plovidbenim redom, ili konkretno što ‘bodulima’ donosi i odnosi prelazak trajektne luke u Gaženicu s Poluotoka najavljen za 1. srpnja.
– Ne donosi nam naravno u kvalitativnom plusu ništa, no razumijemo želju Zadrana da im se rastereti centar grada, što itekako poštujemo, jer u pitanju je ipak i naš županijski, možda i budući regionalni, centar. No, definitivno, odnosi nam dio dosegnutog, ako se tako uopće može nazvati, komoditeta u kvaliteti, načinu i brzini dolaska i odlaska s ‘kopna’, kaže Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora.
Prijevoz na otoke je na žalost uvijek problematičan, ali prelaskom trajekta s Liburnske obale u Gaženicu dobila su se najmanje dva nova problema.
– Doduše, prvi je riješen odmah u startu, a to je povezanost s Poluotokom Prečana, odnosno žitelja Pašmana i Ugljana. To znači da će, najvjerojatnije, kako nam je obećano, država, tj. njena agencija za linijski i obalni promet raspisati natječaj za novu brodsku liniju Preko-Zadar. Međutim, planiranim preseljenjem se javlja i drugi problem a to je što će se zapadnim otocima značajno produljiti putovanje trajektima. Također bi sjeverozapadni dio Dugog otoka, ostao uskraćen za bilo kakvu povezanost s Poluotokom, njima je dosad vozio trajekt na liniji Brbinj- Zadar i natrag. Preseljenjem u Gaženicu tamošnji stanovnici koji su bili privrženi toj trajektnoj liniji i okrenuti prema njoj, gube tradicionalnu vezu s Poluotokom, a radi se uglavnom o starijim i nemoćnijim osobama koji, kako bi stigli liječniku, moraju najprije ići u Gaženicu, pa iz Gaženice putovati na Poluotok, a onda opet trebaju presjedati i na autobus da uopće dođu kod doktora, navodi čelni čovjek OS-a.
[pullquote align=”right”]U prvoj polovici siječnja, trebao bi se sazvati sastanak svih zadarskih otočana da se vidi što se dade napraviti i popraviti s predloženim plovidbenim redom, ili konkretno što ‘bodulima’ donosi i odnosi prelazak trajektne luke u Gaženicu s Poluotoka[/pullquote]U Otočnom saboru su i inicirali sastanak u prvom mjesecu na kojemu bi se u suradnji sa zainteresiranim akterima morala raspraviti rekonstrukcija plovidbenih redova. Dakako i naznačilo što bi se dobro ili loše dogodilo preseljenjem trajekata i što to povlači u prometnoj, ali i dalekosežno gospodarskoj, povezanosti sa županijskim centrom zadarskih otoka i samih otočana.
– Mora se na vrijeme pronaći neko adekvatno rješenje i pomoći otočanima, da se ne bi dogodilo da, po našem starom hrvatskom običaju, čekamo zadnji dan. Problem ćemo probati aktualizirati i aktivirati odmah sada. Dakle, unaprijed mogu reći kako će se uputiti zahtjev da sjeverozapadni dio otoka bude uz trajekt povezan i brodskom ili brzom brodskom linijom, katamaranski, s Poluotokom, to je ono što nam je trenutno pod brojem 1, otkriva Barić, napominjući da su, kada je pak riječ o ostatku i poglavito oraru voznog reda, neke male izmjene već napravljene i usklađene na dobrobit otočana, i tu nema problema.
Prema tome, za zapadne će se otoke sigurno produžiti putovanje, a javlja se također i problem za zapadni dio Dugog otoka koji je povezan samo trajektom, izuzev Božave koja ima katamaran. No, ‘odsječena’ ostaje sredina Dugog otoka za koju se traži brzobrodska linija. Naglašava se i problem otoka Premude, Oliba, Ista i Silbe koji prijevoz imaju jednom ili dvaput tjedno, a ako zbog vremenskih uvjeta trajekt ne isplovi, ističu mještani, Jadrolinija ne želi odvoziti tu liniju čim se meteo- situacija popravi, nego po sljedećem polasku prema rasporedu plovidbenog reda. Tako ljudi koji imaju neodgodivih radnih ili drugih obveza ne mogu s otoka primjerice u srijedu, već putovati mogu tek sljedećeg tjedna. Ne treba ni spominjati kakav to problem stvara u zimskim uvjetima kad su zbog loših vremenskih uvjeta reducirane linije prilično česta pojava.
Podsjetimo, Poluotok i središte Zadra trebali bi za 182 dana u mnogome promijeniti prepoznatljiv izgled, a pogled na Liburnsku ulicu po svemu će biti značajno drugačiji u odnosu na sada. Najava o definitivnom rasterećenju središta Donatova grada idućeg ljeta kada je u pitanju putnički plovidbeni promet dobila je, nedavno, potvrdu na sjednici HGK Županijske komore kada su predstavnici Lučke uprave upoznali prisutne s otvaranjem Trajektne luke u Gaženici i to.1. srpnja 2014.
[pullquote align=”left”]Mora se na vrijeme pronaći neko adekvatno rješenje i pomoći otočanima, da se ne bi dogodilo da, po našem starom hrvatskom običaju, čekamo zadnji dan[/pullquote]U povijesnoj jezgri ostaju, tako, nakon dugih desetljeća samo brzobrodske linije za zadarske otoke jer je riječ o putnicima pješacima, dok se navodno, prema predloženom planu, trajektne linije u cijelosti sele u Gaženicu i vjerojatno će lokalni autobusni prijevoznik Liburnija održavati redovitu gradsku liniju između Gaženice i Poluotoka.
Izgledno je i kako bi se za najfrekventniju brodsku liniju Zadar – Preko, uz trajektnu, uvela i brzobrodska, katamaranska linija koja će pristajati u staroj luci. Tijekom rasprave o novom plovidbenom redu čulo se i da bi radovi trebali započeti tijekom proljeća, kako bi se promet morem najkasnije 30.lipnja u potpunosti prebacio s Poluotoka.
Nije poznato koliko će sredstava biti uloženo u radove za otvaranje trajektne luke i kako će ona izgledati, no riječ je ipak o tek zadovoljavanju minimalnih uvjeta za prihvat putnika.
Poznato je, međutim, kako predstavnici Dugog otoka zahtijevaju da se uspostavi brodska linija Zadar- Brbinj s pristajanjem na Liburnskoj obali s obzirom da je trajektna linija 434 putnička linija za zapadni dio otoka s pretežno starijim i nemoćnijim žiteljima. Problemi otočana s prijevozom, pogotovo izvan sezone, pokušali su se riješiti sredinom prosinca i sastankom u HGK Županijskoj komori Zadar. Nazočni brojni predstavnici otočana, Lučke kapetanije, Lučke uprave, Komore, Agencije za obalni linijski pomorski promet i Grada Zadra nastojali su usuglasiti potrebe otočana i mogućnosti prijevoznika, odnosno državne Agencije kao financijera, kako bi se iznašla najoptimalnija i najmanje problematična varijanta plovidbenog reda. Budući da su iz Agencije naglasili da za sada nema mogućnosti povećanja opsega putovanja, primjedbe ‘bodula’ uglavnom su se odnosile na promjene satnica za što je u većini slučajeva postignut sporazum s brodarima.
Dugootočani su zatražili da se uspostavi brodska linija Zadar-Brbinj s pristajanjem u luci na Poluotoku s obzirom da je trajektna linija 434 Zadar-Brbinj putnička linija za zapadni dio otoka na kojem živi pretežno staro, nemoćno i bolesno stanovništvo, navodi se u priopćenju HGK. Na isti način se predlaže rješenje i na trajektnoj liniji Zadar-Preko tj. uspostava brodske linije s pristajanjem na Poluotoku zbog velike frekvencije putnika koji rade u Zadru na toj liniji prijevoza.
[pullquote align=”right”]Predstavnici Dugog otoka zahtijevaju da se uspostavi brodska linija Zadar- Brbinj s pristajanjem na Liburnskoj obali s obzirom da je trajektna linija 434 putnička linija za zapadni dio otoka s pretežno starijim i nemoćnijim žiteljima[/pullquote]Dogovoreno je da će se prijedlozi razmotriti i pokušati prihvatiti u obimu koliko je to moguće ostvariti s obzirom na kroničan manjak novca i visinu dodatnih troškova koji će sigurno iziskivati njihova uspostava. Predstavnici mjesnih odbora Premude, Silbe i Oliba zatražili su da brod Bartol Kašić na trajektnoj liniji 401 nastavi i nadalje prometovati kao sada, no ukoliko se vrati Hanibal Lucić da se uvede četvrta linija četvrtkom s prvim danom- 1. travnja. Korigirane redove plovidbe u skladu s postignutim dogovorima, pri čemu se prvenstveno radilo o vremenima polaska nekih linija u skupini otoka- Silba, Olib, Molat, Iž i Rava, brodari su uputili Agenciji, a Jadrolinija je obećala ipak putovati kad god dozvole vremenski uvjeti i usput izvijestila da je Bartol Kašić na liniji 401 samo kao zamjena.
Kako bilo, i koliko nam danas ‘užežin’ Novog ljeta izgledalo daleko, kalendarsko ljeto nam je za tren ‘pred nosom’, tako i turistička sezona, i puno je nepoznanica u temi ‘trajektna luka Gaženica’. Ne samo u plovidbenom redu, nego i kada se radi o normalnim pristanišnim uvjetima. Konkretno, ne zna se u kojemu će se roku napraviti i kakva uopće pristanišna zgrada za prihvat servisnih brodskih službi i naročito putnika. Navodno je gotov projekt privremenog pristanišnog objekta, što god to značilo, premda nam i riječ ‘privremeno’ počesto preraste u ‘trajno’, valja se nadati da to podrazumijeva ulazak ‘u funkciju’ prije srpnja. Koliko se može doznati iz Lučke uprave, tek je na redu ishođenje potrebnih dozvola što, prema našim iskustvima na nizu primjera, znači početak radova ne prije ožujka ili travnja. Dakle, u dva mjeseca morala bi u novoj luci ‘niknuti’ pristanišna zgrada sa svim potrebnim i standardnim sadržajima.
FANTAZIJA ILI ALTERNATIVA
Kada se povede priča o plovidbenim problemima otočana nekako u javnost ‘ispliva’ i priča o podmorskim tunelima. Tako i sada, a riječ je o poznatom projektu građevinskog inženjera Boženka Jelića iz Splita. Jadranski podmorski tunelski mostovi, puni je naziv kapitalnog projekta u kojemu posebno mjesto zauzima projekt spajanja tunelima Zadra i Dugog Otoka. Potonji bi se postavljali fragmentalno u dugu cijev na morskom dnu i na dubini oko 30 metara. Prvi tunel, dug pet kilometara, spojio bi Gaženicu i otok Ugljan. Drugi tunel išao bi od Lamjane na otoku Ugljanu do Iža u dužini 4 kilometra, a treći u istoj duljini između Iža i Žmana. Ulaz u tunel bio bi između trajektnog i kontejnerskog terminala u Gaženici, ali kako bi problem tu predstavljala stijena koja se na toj trasi izdiže na dubinu 13 metara, što bi smetalo brodovima kojima gaz iznosi 14 metara, moguće je da ulazna ‘stanica’ u tunel bude i- Foša, pa čak i –Turanj. Realna buduća alternativa brodarima, fantazija ili fatamorgana?….
POVRATAK ‘DALMATINCA’
Na liniji Preko- Zadar ponovno vozi trajekt ‘Juraj Dalmatinac’. Potonji je bio na remontu i mijenjali su ga najprije trajekt ‘Sis’, kojemu se dogodio kvar na hidraulici, zbog čega je u more pala i krmena rampa, pa potom ‘Jazine’ i ‘Sv. Krševan’. Na koncu se u prometu na frekventnoj liniji našao i ‘Bartol Kašić’ na kojeg su putnici imali dosta primjedbi navodeći sporost, tromost, neudobnost i nepraktičnost, iako plovilo izgrađeno 1989. s kapacitetom 500 osoba i 54 automobila može dostići 13 milja na sat, ali kad se ‘zalaufa’ na dužim relacijama. Linija Preko- Zadar godinama je inače linija s najviše prevezenih putnika na Jadranu, u 2013. – oko 1.7 milijuna, za oko 200 tisuća više nego na onoj između Splita i Supetra.
‘BODULSKA BALADA’
U ponedjeljak, 30. prosinca, upriličit će se svečano uručenje prikupljenih novčanih sredstava u humanitarnoj akciji ‘Bodulska balada’. Koncept projekta bio je spoj kulinarstva, glazbe i otoka, a sav ostvaren prihod namijenjen je OŠ „Zadarski otoci“ za kvalitetnije obrazovanje najmlađih otočana i školovanju otočke djece u kvalitetnijim uvjetima. I ovom prilikom su u ‘Krševanovu metropolisu’ pokazali da su spremni pomoći, pa su kupnjom učeničkih rukotvorina, bakalara i ulaznica za koncert, prikupili oko 15. 000 kuna.