S prvim danom 2014. godine na snagu stupaju novi zakoni o gradnji, prostornom uređenju i građevinskoj inspekciji, koji donose jednostavnije administrativne korake koji prethode gradnji, a doneseni su s namjerom poticanja investicija u građevinskom sektoru.
Tri nova zakona zamjenjuju dosadašnji Zakon o prostornom uređenju i gradnji, a ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anke Mrak Taritaš kaže kako su osnovne novosti koje donose novi zakoni javnost odlučivanja, transparentnost i jednostavnost sustava, jačanje odgovornosti i brže donošenje odluka.
U Zakonu o prostornom uređenju lokacijske dozvole ostaju samo za eksploatacijska polja mineralnih sirovina, zahvate koji traže izvlaštenje, za nove vojne lokacije i za velike zahvate u prostoru koji se grade etapno. Lokacijske dozvole bit će potrebne, ali i dovoljne, i za zahvate koji se ne smatraju gradnjom, kao što su postavljanje pontona u marinama.
Što se tiče Zakona o gradnji, uvodi se jedna dozvola – građevinska – i ona će se izdavati na temelju minimalne dokumentacije. Kako bi se olakšalo investitorima, građevinske dozvole izdavat će se bez reguliranja komunalnog i vodnog doprinosa, ali će investitor osam dana prije početka gradnje morati dokazati da je riješio to pitanje.
Građevinska dozvola po novom zakonu vrijedi tri godine, odnosno u tome roku morat će započeti gradnja.
Vlasnicima novih objekata novi Zakon o gradnji nameće obvezu uređenja fasade i okoliša u razdoblju od pet godina za obiteljske kuće i do 10 godina za složene građevine. Ako se ti rokovi prekorače, otvorena je mogućnost kazne od tri tisuće kuna mjesečno.
Što se tiče vlasnika starih kuća bez fasade, na njih se ne odnose spomenuti rokovi i kazne.
U Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja procjenjuju da će građane na izradu fasada potaknuti energetsko certificiranje zgrada i uštede na energentima, a i novi program financijskih poticaja koje će država u te svrhe staviti građanima na raspolaganje.
Zakona o gradnji donosi toleranciju na projektirane dimenzije objekata za koje je izdana građevinska dozvola od tri posto, osim prema susjednim međama i osnovnom građevinskom pravcu.
Zakon o građevinskoj inspekciji donosi prebacivanje dijela poslova građevinskih inspektora na komunalne redare, u čiju nadležnost ulaze manji objekti kao što su ograde i nadstrešnice, ali i naplata kazni za zgrade bez fasada i s neuređenim okolišem.
Inspektori mogu izdavati rješenja za rušenje u roku od osam dana od izlaska na teren za objekte izgrađene izvan građevinskih zona.
Što se tiče bespravne gradnje unutar građevinskih područja, novi zakon propisuje izdavanje rješenja za rušenje, uz mogućnost odgode koja bi poslužila ishođenju dozvole za gradnju. Pritom bi inspektori naplatili prateću kaznu, a ako bespravni graditelj odbije mogućnost ishođenja dozvole, ide se na rušenje u roku dva tjedna.
