Tko, kako, zašto i kuda, na ta četiri primarna pitanja kada se radi o bitnoj gospodarskoj djelatnosti za naš kraj pokušava odgovoriti Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije za razdoblje 2013.-2023, predstavljen u ponedjeljak.
Prilično opsežan i iscrpan dokument koji čini temelj za dugoročni i održiv razvoj županijskog turizma, izradili su Razvojna agencija Zadarske županije, ZADRA d.o.o. i Sveučilište u Zadru, a potporu projektu dali su Zavod za prostorno uređenje, Prizma CPI, ali i kao naručitelji i nositelji, Turistička zajednica Zadarske županije i Upravni odjel za more i turizam ZŽ-a.
⁃ Napravili smo značajan dokument našim vlastitim snagama i resursima. I to za 420 tisuća kuna, plus PDV, što je minorna cifra ako se zna da su nam njegovu izradu neki nudili za četiri milijuna kuna. Na kraju su ti isti, tu brojku, spustili na milijun, ali smo mi pokazali da možemo racionalnije utrošiti predviđena sredstva, pritom i bolje i jeftinije nego spomenuti ponuđači, kazao je župan Stipe Zrilić, koji je dao uvodnu i zaključnu riječ predstavljanju GPRT-a.
Dokumnet ima važnu ulogu, kako za cjelokupan razvoj, tako i kao preduvjet za povlačenje novca iz EU fondova. Također, objedinjuje pravce, ideje i destinacije koji na širem zadarskom prostoru sami po sebi prestavljaju perspektivu za krupni napredak gospodarstva.
Projekt su, u ime izrađivača, predstavili Josip Matasssi i dr. Božena Krce Miočić.
– U kompletnom procesu istraživanja, županiju smo podijelili prostorno na priobalna, otočna i zagorska područja ili preciznije- Zadar, Biograd, Ugljansko-pašmansku otočnu skupinu, otok Pag, podvelebitski kanal, Ravne kotare, Bukovicu i Ličko-pounjski prostor. Naravno, za svaki su pronađene osnovne karakteristike, koliko je taj prostor opterećen s turističkom potražnjom, ali i kako se sami stanovnici tih područja osjećaju u cijeloj priči. Istraživanje je provedeno u postsezoni 2012. i cijeloj sezoni u 2013. godini, otkrila je dr. Krce- Miočić.
Turisti nam, što se uostalom i ranije znalo, ili barem pretpostavljalo, dolaze ponajprije zbog sunca i mora. Najviše pak troše oni gosti koji dolaze zbog nautike i zabavnih sadržaja.
⁃ Mnogi, međutim, dolaze i zbog novih iskustava, a iznenađujući podatak je kako 13 posto gostiju dolazi kako bi promatrali ptice pri čemu očito prferiraju Vranski rezervat. Nekima je na prvom mjestu pogodna klima, kao na primjer- Slovencima. Najviše troše gosti koji dolaze zrakoplovima, a prosječna dnevna potrošnja općenito iznosi 86 eura. Dobro, ako tako mogu kazati, troše i nautičari, no i autokampovi, odnosno autodomovi, što samo pokazuje da kamp turizam više nije onaj jeftini turizam kakvu smo pogrešnu sliku stvorili u našoj percepciji i na koji smo navikli. Kao destinacija, grad Zadar bilježi jako puno prvih posjeta, što je odlično, a što se tiče smještaja, apartmani su, uz sobe, i nadalje najpopularniji smještaj, kazala je predstavnica Odjela za turizam i komunikacijske znanosti zadarskog sveučilišta.
Što se tiče planiranog broja noćenja, najveći broj ljudi ostaje najviše jedan tjedan. Točnije, između četiri i sedam dana. Pri tome uglavnom kuhaju sami, što je, normalno, veliki problem za ugostitelski sektor u lokalnim restoranima.
[pullquote align=”right”]”Napravili smo značajan dokument našim vlastitim snagama i resursima. I to za 420 tisuća kuna, plus PDV, što je minorna cifra ako se zna da su nam njegovu izradu neki nudili za četiri milijuna kuna”[/pullquote]⁃ Tu profitiraju trgovci, a kada je riječ o korištenju usluga naših retstorana, najveći su gurmani, dakle oni koji jedu vani, Francuzi i Rusi, pa turisti iz drugoh zapadnoeuropskih zemalja. Inače, turisti, prema provedenoj anketi, najviše uživaju u suncu, moru, plaži, šetnji u prirodi, razgledavanju krajolika i obilasku prirodnih ljepota. Kao manjak i minus našeg područja naveli su redom nedostatak programa jahanja, golfa, vinskih i cesta maslinova ulja. To se u dogledno vrijeme sve mora, i po nama može, lako riješiti, no to traži i pametno povezivanje, sinergiju, ruralnog prostora i da ih tako nazovemo, urbanih centara, rekla je Krce -Miočić.
Turisti su, istovremeno, najzadovoljniji i najviše su pluseva dali, netaknutom krajobrazu, našim ljepotama, ljubaznosti turističkih djelatnika i napose iznimnom gostoljubivosti stanovništva. Treba kazati i kako su zadovoljni kvalitetom turističkih objekata, što je pozitivan podatak i pomak u odnsu na neka prošla slična istraživanja.
⁃ Naši gosti posebno su zadovoljni hostelima koji se smatraju izuzetno kvalitetnima, naglasila je dr. Božena Krce – Miočić, nudeći u detalnom predstavljanju niz podataka i informacija.
Evo nekih…
Mora se poboljšati prometna povezanost županije, zračni i pomorski promet bi trebalo organizirati kroz svih 12 mjeseci, a ne samo u dva ili tri ‘udarna’ mjeseca. Tu se kao ideja nameće pretvaranje razvojne luke Gaženica u luku i pristanište za kruzere i kružna putovanja.
Nužno je poboljšati informacijski sustav, promidžbeni program, obogatiti zabavni i kulturni sadržaj, kao neizostavan dio kompletne ponude kraja. Time su, razumljivo, najzadovoljniji posjetitelji Zadra, Biograda, Paga i podvelebitskog kanala, a najmanje ‘sretni’ gosti Ličko-pounjskog područja. Na potonjem prostiru bi se dosta toga moglo popraviti izgradnjom golf-terena s pratećom infrastrukturom, čime bi se privukla ciljana i bogatija turistička klinjentela.
Treba kvalitetnije valorizirati i udaljene otoke, u kojima se krije ogroman potencijal. Mora se poraditi na privlačenju i motivima da se turisti vraćaju i narednih ljeta. Kao veliki minus istaknuta je skupoća, tj, turisti su skoro jedinstevni u tome da smo, s obzirom na kvalitetu sadržćaja koju nudimo – preskupa destinacija. Naglašeni su u negativnom tonusu i muzejski prostori za koje gosti drže da, unatoč sjajnom potencijalu i fantastično bogatoj kulturnoj i inoj baštini, nipošto ne nude dovoljnu kvalitetu za cijenu ulaznica.
[pullquote align=”left”]Provedbom predložene strategije, naime, procjenjuje se da bi Zadarska županija, uz pretpostavljenih 558 miljuna eura ulaganja, u 2023. imala 1.8 milijuna dolazaka i najmanje 14 milijuna turističkih noćenja[/pullquote]Ispitivanje domicilnog stanovništva pokazalo je da su naši ljudi uglavnom nezadovoljni strukturom gostiju koji nam dolaze, bogatstvom ponude, manjkom tematskih vinskih i cesta maslinova ulja, čistoćom okružja, nedostatkom uređenih zelenih površina, manjkom pravih, pravodobnih i kvalitetnih informacija i potporom lokalnih samouprava.
Naveli su i nedostatak autohtonih resursa, slabu iskoristivost zdravstvenog turizma kao potencijala, manjak trajektnih i brodskih linija, probleme s parkingom, sezonsko drastično poskupljenje svakodnevnih kućanskih i prehrambenih potrepština…
Prosječna ocjena naše turističke poinude je 6.5, što znači da je itekako prolazna. Normalno da imamo dosta slabosti, ali imamo i snagu, a još više i prilika…
Kako bilo, na predstavljanju je istaknut cilj da Zadarska regija kroz turizam kapitalizira svoje komparativne prednosti na globalnom tržištu u cilju održivog razvoja i rasta. Komparativne su prednosti one koje su jedinstvene za ovo područje i koje se ne daju lako kopirati i koje se mogu na jednostavan način iskoristiti.
U smislu vizije, županija razvija turizam u interesu rasta kvalitete života, ekonomskog blagostanja i osiguranja održive budućnosti lokalnog stanovništva.
Turizam je trenutno sve ono što je nekad činilo privredu Zadra. To je danas naša hrana, zaključila je Krce- Miočić javno promovirajući Plan koji bi na idućoj sjednici trebali prihvatiti članovi županijske skupštine, tek nakon čega će u ‘radni i ostvarivi program’.
Provedbom predložene strategije, naime, procjenjuje se da bi Zadarska županija, uz pretpostavljenih 558 miljuna eura ulaganja, u 2023. imala 1.8 milijuna dolazaka i najmanje 14 milijuna turističkih noćenja.
Također, bi se zaposlilo 2062 stanovnika i povećao kapacitet hotela za 2.000 ležaja.
Istraživanje je obuhvatilo 1700 turista i niz turističkih zajednica, tvrtki, domaćinstava….