Moramo nešto napraviti jer voda koja nas okružuje nam je od nedavno doslovno došla do grla, kazat će Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora koji u četvrtak organizira prvi radni sastanak u 2014.
Povod je odluka o određivanju državnih linija u linijskom obalnom pomorskom prometu u svezi otvaranja luke Gaženica. Konkretno problem nastao, odnosno koji bi mogao nastati ne riješi li se na pravi način i u pravi trenutak, izmještanjem prometa trajektnih linija iz gradske luka Zadar na Poluotoku u luku Gaženica, najavljeno za 1. srpnja.
Prijevoz na otoke je uvijek problematičan, ali prelaskom trajekta s Liburnske obale na istok obale Donatova grada dobila su se najmanje dva nova problema.
[pullquote align=”left”]Prijevoz na otoke je uvijek problematičan, ali prelaskom trajekta s Liburnske obale na istok obale Donatova grada dobila su se najmanje dva nova nemala problema[/pullquote]- Planiranim preseljenjem će se zapadnim otocima značajno produljiti putovanje trajektima. Također bi sjeverozapadni dio Dugog otoka ostao uskraćen za bilo kakvu povezanost s Poluotokom, njima je dosad vozio trajekt na liniji Brbinj – Zadar i natrag. Preseljenjem u Gaženicu tamošnji stanovnici koji su bili privrženi toj trajektnoj liniji i okrenuti prema njoj , gube vezu s Poluotokom, a radi se uglavnom o starijim i nemoćnijim osobama koji, kako bi stigli liječniku, moraju najprije ići u Gaženicu, pa iz Gaženice putovati na Poluotok, a onda opet trebaju presjedati i na autobus da uopće stignu kod doktora, navodi čelni čovjek OS-a.
Prema tome, za zapadne će se otoke sigurno produžiti putovanje, a javlja se također i problem za zapadni dio Dugog otoka koji je povezan samo trajektom, izuzev Božave koja ima katamaran. No, ‘odsječena’ ostaje sredina Dugog otoka za koju se traži brzobrodska linija. Naglašava se i problem otoka Premude, Oliba, Ista i Silbe koji prijevoz imaju jednom ili dvaput tjedno, a zna se nerijetko dogoditi da trajekt uopće i ne dođe ili ne isplovi ni tada zbog vremenskih uvjeta.
No, tema za razgovor ima još, poput najavljene peticije zbog zanemarivanja stanja na otocima, a posebno temeljem Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti u kojoj su svi hrvatski otoci razvijeni?!… I ulaze pod rubriku ‘razvijena poidručja’.
[pullquote align=”right”]Tema za razgovor ima, poput Odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti u kojoj su svi hrvatski otoci postali razvijena područja?![/pullquote]Po odluci Vlade, žalosno, ali istinito, ističu u udruzi za razvitak hrvatskih otoka, hrvatski otoci ne spadaju pod potpomognuta područja. Otočni sabor na zadnjoj sjednici vijeća donio je odluku o svojoj dosljednosti na prijedlog Nacrta Zakona o regionalnom razvoju i na donesenoj odluci Vlade RH, budući se u predloženoj odluci dogodilo da otoci koji su u sastavu riječkog, zadarskog, šibenskog, vodičkog, splitskog i dubrovačkog arhipelaga pripadaju jedinicama koje po indeksu razvijenosti spadaju u treću i četvrtu skupinu razvoja čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 75 do manje od 125 posto prosjeka. Time gube dosadašnja prava i mogućnosti ulaganja za ravnomjerniji razvoj i postaje upitna budućnost jadranskih otoka. U 2014. ‘bodule’ zabrinjava i prijedlog uvođenja slobodnog formiranja cijena nafte i naftnih derivata, a muči ih pitanje na koji će se način sufinancirati cijena plavog dizela.
Na sastanak u Velikoj vijećnici Doma županije u Zadru, Božidara Petranovića 8, s početkom u 10:00 sati, su pozvani pored članova vijeća Otočnog sabora, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, župan Zadarske županije, gradonačelnik Grada Zadra, otočni načelnici, otočni MO-i, direktor Liburnije i brodari, ravnatelj Agencije za obalni linijski pomorski promet i ravnatelj Lučke uprave Zadar.