Bunjevački Hrvati bili gosti i nadbiskupa Želimira Puljića

Protekli tjedan Grad Biograd na Moru bio je u svečanom ozračju i znaku brojnih prigodnih, društvenih, kulturnih, zabavnih i sportskih događanja u povodu blagdana Svete Stošije, njegove nebeske zaštitnice, i Dana Grada.

Među brojnima koji su svojom nazočnošću uveličali biogradsko slavlje, svakako su i predstavnici HKPD ‘Matija Gubec’ iz Tavankuta. To je društvo već dobro poznato Biograđanima i žiteljima susjednih mjesta jer se tijekom minulog ljeta, u sklopu uzajamne kulturne suradnje, predstavilo svojim nošnjama, plesom ali i posebnom umjetnošću-izradom ‘slamnatih’ slika. Izaslanstvo iz mjesta Tavankut u Vojvodini na čelu s predsjednikom HKPD-a, Ladisavom Sukovićem, bili su i ovom prigodom dragi gosti u Gradu Biogradu na Moru, a svoje su čuvene slike između ostalog darovali i Zadarskom nadbiskupu mons. Želimiru Puljiću koji ih je primio u audijenciji u društvu stručne suradnice pri biogradskoj Gradskoj upravi Melise Keser i prof. Bože Došena.

[pullquote align=”right”]Među brojnima koji su svojom nazočnošću uveličali biogradsko slavlje, svakako su i predstavnici HKPD ‘Matija Gubec’ iz Tavankuta. To je društvo već dobro poznato Biograđanima i žiteljima susjednih mjesta jer se tijekom minulog ljeta, u sklopu uzajamne kulturne suradnje, predstavilo svojim nošnjama, plesom ali i posebnom umjetnošću-izradom ‘slamnatih’ slika[/pullquote]- Bunjevci su hrvatska etnička skupina nastanjena u raznim dijelovima bivše države, danas primjerice na području Vojvodine žive četiri skupine Hrvata. I to srijemski, banatski, i bački koji se dijele na Bunjevce i Šokce, pa kada se u Hrvatskoj govori o plesovima Hrvata iz Vojvodine najčešće se misli na bunjevačke plesove, koji su interesantni, dinamični i vrlo privlačni, kazao je za službenu stranicu Grada Biograda prvi čovjek ‘Matije Gubca’.

Uz to što njeguju pjesmu i ples predaka, posebnost društva je u tome što su pokrenuli, proširili i proslavili umjetnost izrade slika u slami. Svakako valja napomenuti da je u pitanju jedinstvena naivna umjetnost u tehnici slame ponikla na sjeveru Bačke iz bogate narodne umjetnosti bunjevačkih Hrvata. Njeno se rađanje, prije stotinu i više godina, vezuje za djevojke koje su, čuvajući blago na strništima nakon žetve, iz zlatastih vlati pšenične slame plele prstenje i različite ukrase kojima se na obiteljskoj proslavi završetka žetve-Dužijanci, perlicama kitila mladež u svečanoj narodnoj nošnji. U okviru crkvene zahvale Bogu za žetvu prinosile su se na oltar kao simbol zahvale i krune od slame (nalik onim kraljevskim). U Tavankutu, selu u okolici Subotice, od 1960-ih godina, djeluju samouke žene naivne slikarice, te žene ‘slamarke”‘ koje pletu perlice i slike od slame na kojima prikazuju specifične motive i teme iz života Bunjevaca.

Poseban poticaj tom stvaralaštvu pružila je Prva kolonija naive u tehnici slame osnovana 1986. godine, koja djeluje i danas, okupljajući nove generacije slamarki. Ono što djela tavankutskih slamarki čini jedinstvenim u svijetu je trodimenzionalni efekt i specifičan način izrade pletiva sačuvan u izvornom obliku. Djela popularnih ‘slamarki’ izlagana su širom svijeta, a ona i nadalje pobuđuju veliko zanimanje stručnjaka i ljubitelja naive diljem planeta. Izuzetno vrijedna djela čuvaju se u Tavankutu, a mnoga su našla svoje mjesto u zbirci Subotičke biskupije, subotičkom Gradskom muzeju, crkvenim i privatnim zbirkama u Hrvatskoj, svijetu i naročito u Vatikanu, što mještanima Tavankuta predstavlja posebnu čast.

 

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...