Grad Zadar je u travnju prošle godine predstavio početak izrade Projekta prometnog sustava grada Zadra: ITS (inteligentni transportni sustav) s revizijom i dopunom prometne studije grada Zadra. Studiju je za Grad Zadar trebala izraditi tvrtka Promel projekt u suradnji s Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu za 390 tisuća kuna, u roku osam mjeseci. No, za zadarske prilike ništa čudno i ovaj rok je istekao.
Donedavni pročelnik, a sada zamjenik pročelnika gradskog Upravnog odjela za graditeljstvo Darka Kasapa, bivšeg dogradonačelnika, Matko Segarić tada je istaknuo kako je izrada samog Projekta trebala navodno biti temelj za dobivanje bespovratnih sredstava iz strukturnih fondova Europske unije. Za uređenje prometnog stanja u Zadru bio je najavljen trošak od oko 25 milijuna eura što bi u konačnici kako se tada isticalo i razbacivalo idejama, dovelo do razvoja marina, golf terena te obrazovnog i ugostiteljskog sektora.
– Grad Zadar ugovorio je izradu projekta ITS-a , s revizijom i dopunom prometne studije grada Zadra. Izgradnja : ITS-Inteligentni transportni sustav i rekonstrukcija prometnica grada Zadra prijavljen je i nalazi se na indikativnoj listi Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te se o napredovanju projekta redovito izvještava. Temelj dobivanja sredstava iz EU fondova su aktualne-suvremene strategije razvoja i usklađenost prijavljenih projekata s prihvaćenim strateškim dokumentima. Trenutačno, jedini važeći strateški dokument za razvoj prometa na nivou RH je Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske koju je usvojio Sabor RH 1999. godine. , koji je zastario i koji uopće ne obrađuje područje gradskog i prigradskog prometa. Budući da je taj temeljni strateški dokument “zastario” , MPPI je u izradi nove Strategije prometnog razvitka Republike Hrvatske koja bi trebala obuhvatiti naredno razdoblje sagledavajući period od oko 20 godina. Ta nova strategija ima šest sektorskih strategija, među kojima je i Sektorska strategija gradskog i prigradskog prometa, u koju spada i naš projekt. Pored toga MMPI je obvezan donijeti Operativni program Promet za razdoblje od 2014.-2020. godine, te izraditi Prometni model RH. To su temeljni dokumenti koje treba izraditi i usvojiti RH da bi se dobila sredstva iz EU fondova kao što je ovaj naš, istaknuo je Segarić.
Projekt bi kako se isticalo uz rekonstrukciju prometnica te prometnu povezanost, trebao ići i u korak sa zaštitom okoliša, smanjenjem buke i koncentracije štetnih plinova, smanjiti vrijeme putovanja. Trebao bi obuhvatiti 66 gradskih zona koje bi bile obuhvaćene ovim projektom, čija duljina iznosi 255 kilometara, no sada se još uvijek ne može sa sigurnošću tvrditi kada će se u konačnici, usprkos velikim riječima prošle godine, krenuti s realizacijom ovog projekta.
– U vrijeme objave našeg natječaja za izrađivača projekta ITS-a očekivala se izrada i usvajanje nove Strategije prometnog razvitka RH i donošenje Operativnog programa Promet 2014.-2020. do konca 2013. godine te smo mi tako i definirali rokova izrade našeg projekta, računajući da naši dokumenti budu usklađeni sa strateškim dokumentima RH. Trenutačno, završetak izrade projekt Strategije prometnog razvoja RH na prezentaciji MPPI-a u rujnu 2013 ., najavljen je za veljaču 2014. godine, pa smo i mi produžili rok izrade našeg projekta kako bi bio usklađen s novom Strategijom RH. Zato, u ovom trenutku ne možemo odgovoriti kada će se moći početi s realizacijom našeg projekta jer sve uvelike ovisi o dinamici izrade i donošenja temeljnih dokumenata na razini RH, ali kontinuirano pratimo razvoj situacije, u kontaktima smo s Ministarstvom te kontinuirano razvijamo ovaj projekt s kojim smo “up to date”, naglasio je Segarić.
Informaciju koliko će uistinu biti vrijedan ovaj projekt koji će navodno biti apliciran za sredstva EU od zamjenika Segarića ipak nismo dobili, no ipak se osvrnuo na postojanje mogućih zainteresiranih ulagača u prije navedene sektore.
– Kvalitetan i prihvatljiv prometni sustav jedan je od osnovnih preduvjeta razvoja te je u tom kontekstu navedeno da će razvoj i izgradnja prometnog sustava omogućiti razvoj gospodarstva, ne ulazeći u detalje gdje, tko i koliko će netko uložiti, zaključio je na kraju Segarić.
