Budnicom ulicama i prisjećanjem na sve pale u vojnoj operaciji započelo je u utorak u Zadru središnje obilježavanje 21. obljetnice VRO Maslenica.
Predsjednik Sabora Josip Leko i ministar branitelja Predrag Matić su tom prigodom zajedno s izaslanstvima Grada Zadra i Županije, kao i brojnim predstavnicima braniteljskih udruga, položili vijence i zapalili svijeće kod središnjeg križa na Gradskom groblju i na spomen -obilježju 3. bojne 4. GBR ‘Imotski sokolovi’, u Ulici Ante Starčevića.
Proslava se poslje komomorativnog dijela potom nastavila svečanim mimohodom, sada i tradicionalnim, nakon što je lani prvi put održan povodom jubilarne 20. obljetnice oslobodilačkog događaja, a kojem su danas Branimirovom ulicom, od križanja s Ul. Stjepana Radića, mostom, Narodnim trgom, preko Kalelarge put katedrale Sv. Stošije i istim pravcem do Sv. Šimuna koračali vojnici sa zastavama i počasnim barjacima postrojbi sudionika povijesnog podviga.
‘Mi smo garda hrvatska’ i ‘Moja domovina’, svirao je Orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske, dok su brojni građani spontanim pljeskom pratili dugu kolonu pobjede i ponosa.
⁃ Izuzetna akcija Maslenica promijenila je i bitno usmjerila tijek i tok Domovinskog rata. Kao prekretnica najavila je konačan trijumf hrvatskih branitelja, a sam značaj akcije je golem, jer se njome potvrdlo kako je Hrvatska i tada mislila o demokratskom razvoju i ljudskim slobodama, ljudskim pravima i EU. To je neobično važno znati za budućnost hrvatskih generacija. Na tim vrijednostima, koje smo tada zastupali, na slobodi, samostalnosti, odgovornosti, toleranciji i temeljnim ljudskim pravima trebamo graditi današnje vrijednosti i budućnost RH, rekao je predsjednik Sabora.
[pullquote align=”left”]Na tim vrijednostima, koje smo tada zastupali, na slobodi, samostalnosti, odgovornosti, toleranciji i temeljnim ljudskim pravima trebamo graditi današnje vrijednosti, rekao je predsjednik Sabora[/pullquote]⁃ Prožima me ponos, ne mogu vjerovati da je prošla 21 godina. Bila je to akcija koja je uvelike odredila daljna ratna zbivanja, oslobođena su 92 četvorna kilometra prostora. Vođene su velike borbe, a broj stradalih branitelja govori o žestini i ozbiljnosti borbenih djelovanja. Međutim, uspjeh je bio i više nego zadovoljavajući – Zadar i okolna mjesta su obranjeni i oslobođeni u operaciji koja je doprinijela pripremama za kasnije oslobodilačke operacije Bljesak i Oluja, kazao je pak ministar Matić dodajući kako mu je posebeno drago da je operacija Maslenica bila prva u kojoj su združeno sudjelovali svi rodovi oružanih snaga. Prigodni program obilježavanja nastavio se u Kneževoj palači, gdje je, uz popratni nastup klape Sol iz Paga, ravnatelj Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, povjesničar Ante Nazor održao kratko predavanje pod naslovom ‘Zadarsko područje u planovima velikosrpskog projekta’.
– Na žalost govorimo o kontinuitetu velikosrpske politike, od prve polovice 19. stoljeća do kraja 20. stoljeća, od Karađića do Karađića, u kojoj se spominje potreba stvaranja tzv. ‘saveza srpskih zemalja’, u što je izravno bio uključen i prostor Zadra. Ta politika se neprekidno vodila od Vuka Stefanovića Karađića do Radovana Karađića koji je u svibnju 1991. u Sarajevu rekao da su u konačan cilj stvaranja srpske države uključeni ‘srpski’ Split i Zadar, naslanjajući se na projekt ‘Srbi na okup’ iz 1939. kao i na četničku politiku Draže Mihailovića koji je zapadne granice srpskog teritorija ‘vukao’ linijom podvelebitskog kanala, novigradskog mora i Masleničkog ždrila. U tom svijetu nam valja gledati i na tzv. Referendum o izdvajanju na kojemu su početkom devedesetih glasovali samo Srbi i koji su se na njemu izjasnili za pripajanjem SAO Krajini i tzv. Opštini Benkovac- Islama Latinskog, Zemunika Gornjeg i Smokovića. Izražena je time bila i jasna želja da se istima pripoji kompletan Zadar sa zaleđem proglašeni ‘historijskim i etničkim srpskim prostorom nasilno nastanjenim katolicima’. Kada govorimo o kontinuitetu čovjek se s pravom zapita o posljedicama nedavnih izjava upućenih iz Republike Srbije, kao o tome je li velikrspska politika zauvjek poiražena ili je ovo sada tek jedan mali predah, zaključio je povjesničar i ravnatelj Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskoga centra.
U klaustru Kneževe palače, naposljetku je pozdravnim slovom i čestitkom župana Stipe Zrilića, uz nazočnost gradonačelnika Zadra Božidara Kalmete, predstavnika Ministarstva obrame, MUP-a i drugih gostiju, otvorena izložba predmeta iz Domovinskog rata pod nazivom ‘Trag prošlosti na vratima sadašnjosti’. Postav koji se može razgledati od 21. 1. do 30. siječnja osmislili su i realizirali učenici Gimnazije Vladimira Nazora. Razmjestio se u pet prostorija popularne ‘krletke’ koje tematski zajedno obuhvaćaju svakodnevni život, ali i život na prvoj crti bojišnice za vrijeme Domovinskog rata. U svojoj raznolikosti predmeti imaju još zanimljivije priče, odnosno sudbine pojedinaca koje su đaci skupili i priložili u pisanim i likovnim oblicima. Priče su pričali djeca, branitelji, civili, djelatnici Crvenog križa tako da su učenici nastojali obuhvatiti svaki segment iz Domovinskog rata na području okružja.
⁃ Posebno zanimljivo je i što izložba kao rezultat truda i entuzijazma rađena s puno ljubavi na svojim panelima nudi povijesni pregled ratnih događanja, postrojbe koje su sudjelovale na zadarskoj bojišnici kao i podatke o samoj akciji Maslenica ´93. Izložbu čini oko četiri stotine predmeta, koji za njihove vlasnike nemaju isključivo materijalnu vrijednost, već onu, puno veću, emocionalnu, poručili su u ime autora prof. Rade Šimičević i mentorica učenika izlagača prof. Tihana Magaš.
[pullquote align=”right”]Uz popratni nastup klape Sol iz Paga, ravnatelj Hrvatskog memorijalno – dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, povjesničar Ante Nazor održao je kratko predavanje pod naslovom ‘Zadarsko područje u planovima velikosrpskog projekta'[/pullquote]Usporedno je izložen i prikaz ratnih vojnih karata general bojnika u mirovini Rajka Rakića nastalih u VRO Maslenica.
Istodobno, vijenci su položeni u Iaslamu Latinskom i Kašiću, dok će se kroz cijeli tjedan upriličiti niz zbivanja i služena misna slavlja diljem županijskih naselja i župa.
U akciji koja je na terenu trajala od 22. do 27. siječnja 1993. oslobođen je velik dio zadarskog zaleđa, petnaestak sela i bitne strateške točke kao što su Novsko ždrilo, Masleničko ždrilo, zrakoplovna baza i Zračna luka, a agresor je odbačen 13 kilometara od Zadra. Ponovno je uspostavljena veza između sjevera i juga RH. Naknadno su do kraja oslobođeni hidrocentrala i brana Peruča, na rijeci Cetini koju su pobunjeni Srbi prijeteći kataklizmom žiteljima Sinja, Trilja i Omiša neuspješno digli u zrak s trideset tona eksploziva.
Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane oružanih snaga, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada ‘Pauci’, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.
Postrojbe HV-a napale su istodobno u više smjerova potiskujući neprijateljske snage prema Zemuniku, prometnicom Zadar-Maslenica prema Benkovcu, uz obalu prema Rovanjskoj i dalje prema Obrovcu, ovladavajući dominantnim visovima Velebita. HV je zauzela jako neprijateljsko uporište Gradina odakle se nastavilo s napredovanjem prema Paljuvu i Buterini. Prvoga dana oslobođeni su Rovanjska, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki, Kašić i Maslenica, a sljedećih dana Babindub, zračna luka Zemunik, Crno, Murvica, Smoković, Paljuv, dijelovi Škabrnje i Podgradine, ali strateški iznimno važno bilo je i preuzimanje nadzora nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana na Velebitu odakle su hrvatske snage mogle kontrolirati Obrovac i Gračac.
[pullquote align=”left”]U klaustru Kneževe palače otvorena je izložba predmeta iz Domovinskog rata pod nazivom ‘Trag prošlosti na vratima sadašnjosti’. Postav su osmislili i realizirali učenici Gimnazije Vladimira Nazora[/pullquote]Tijekom sljedeća tri dana trajali su daljnji napadi u kojima je oslobođen Novigrad Kašić, Maslenica, Smoković i Reljići, a na Velebitu OS RH su izbile na crtu Sveti Rok – Mali Alan – Tulove grede – Bobija (planina). Postrojbe HV-a u popodnevnim satima 25. 1. ovladavale su Škabrnjom i jakim neprijateljskim uporištem Ražavljeva glava, koje je potom neprijatelj intenzivno napadao jakom topničko-raketnom vatrom, pa su HV i MUP uz pretrpljene gubitke bile primorane na uzmak organizirajući obranu na crti Ivkovići- dio Škabrnje- Ambar.
Kako bilo, glavni ciljevi operacije ostvareni napadima postignuti su već nakon 72 sata, ali zbog pritiska međunarodne zajednice i prijetnji sankcijama 25. siječnja je zaustavljeno napredovanje OS RH nadomak Obrovca i Benkovca.
Kroz sljedećih nekoliko mjeseci izgrađen je pontonski most na Novskom ždrilu koji je koncem srpnja 1993. pušten u promet, čime je od tada ponovno kopneno s ostatkom zemlje povezana Dalmacija, a kojim se prometovalo do 1997. i izgradnje novog Masleničkog mosta.
U prva tri dana akcije Maslenica život je izgubilo 19 i ranjeno 70 pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a. No, zbog snažnih topničko raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko diverzantskih napada srpskih agresora, koji su uslijedili odmah nakon operacije, od početka VRO do 31. ožujka 1993. ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja.