Dr. Vlahović: “Pogon je čist i bezopasan!”, Ravnokotarani: “Neka krasi uvalu u Jazinama!”

Nije se ništa drugo ni moglo očekivati, dvije strane su podijeljene na dva „bojišta“. Na sreću, umjesto oružjem i mecima, „puca“ se riječima, uvjeravanjima, ponekad dokumentima i argumentima. Bilo je tako u Škabrnji u pretprošli ponedjeljak, bilo je isto u Benkovcu koji dan iza, pa onda se sinoć „u dlaku“ ponovilo u Zemuniku, na posljednjoj javnoj raspravi o Studiji utjecaja na okoliš u izgradnji županijskog pogona za preradu smeća.

Ne, ne i ne, nema šanse, nula bodova!, sukus je u stavu tristotinjak okupljenih u četvrtak navečer u krcatom holu osnovne škole nakon što je dr. Tihana Vlahović prezentirala studiju i po tko zna koji put konstatirala i ustvrdila da je riječ o bezopasnoj, neškodljivoj, čak iznimno čistoj i ekološki prihvatljivoj tehnologiji, čije adekvatno korištenje, uz strogo poštivanje svih propisa ni na koji način neće nanijeti štetu okolišu ni ljudima iz okolnih naselja.

Eto, super, pa dobro da nam niste rekli kako lipo miriše i da je to ukras prirodi, mi vam isti velikodušno darujemo, neka krasi Zadar, taman se renovira Branimirova, tu bi bila idealna lokacija, Lipotica i ljepotica, pljuštali su ljutiti i sarkastični komentari nazočna publikuma.

[pullquote align=”left”]Dr. Tihana Vlahović prezentirala je studiju i ustvrdila da je riječ o neškodljivoj, čak iznimno čistoj i ekološki prihvatljivoj tehnologiji, čije adekvatno korištenje, uz strogo poštivanje svih propisa ni na koji način neće nanijeti štetu okolišu ni ljudima iz okolnih naselja[/pullquote]Među koristima kod izgradnje CGO-a Vlahović je navela barem pedeset novih radnih mjesta, novu trafostanicu snažnu 110 KW, kao i rekonstrukciju starih i probijanje novih prometnica. Kao novinu u izlaganju koristio se i album fotografija iz blizine lokacije budućeg postrojenja.

Divlja smetišta i crne jame daleko više prijete zagađenjem podzemnih voda nego Centar.

Međutim, mještani su ostali pri svome, nisu pretjerano i usredotočeno ni poslušali tehničko-tehnološki koncept pogona koliko su još jednom iskazali žestoko protivljenje predloženom odredištu odlagališta u, kako su ponovili, „neposrednom susjedstvu prvih nastanjenih kuća i srcu plodnog poljoprivrednog područja s brojnim vodotocima i bunarima“.

Nezadovoljnici su potporu dobili kod dr. Stanka Uršića, ekološkog stručnjaka iz Zagreba, kojega je, uz konstataciju kako je „naša zadaća dokazati da mještani opravdano traže promjenu lokacije“, predstavio „alfa i omega“ protesta Zdravko Belušić pobravši buran pljesak mještana na konstataciji da „nametnuta studija vrvi netočnostima i glupostima, pa se navodi i da na deset kilometara oko Centra nema značajnijih poljodjelskih površina“, a okolne se stanovnike nazvalo „loše obrazovanima, starima i ruralnima“.

To je koncepcijski promašaj, čitav je projekt postavljen fundamentalno pogrešno jer bi se u njemu, koliko znam, tek manipuliralo smećem, što je preskupo, prilično jalovo i nepotrebno rješenje za pitomi i siromašni kraj. Može se gospodariti ako se otpad selekcionirano prikuplja, ali u predočenom konceptu toga uopće nema, rekao je zalažući se za „dosljedan ekološki sustav  odvajanju otpada, što je i efikasno i profitabilno“ naspram aktualnoga. U konačnici je skrenuo pažnju na opasni komunalni otpad kojega studija na žalost nije nikako tretirala.

[pullquote align=”right”]Mještani su ostali pri svome i još jednom iskazali žestoko protivljenje predloženom odredištu odlagališta u, kako su ponovili, „neposrednom susjedstvu prvih nastanjenih kuća i srcu plodnog poljoprivrednog područja s brojnim vodotocima i bunarima“[/pullquote]Upozorilo se da odvojeno prikupljanje otpada spada u nadležnosti općina i gradova, napominjala višekratno bojazan da bi u Centar dolazio ostali otpad, iz susjednih središta, možda i iz Splita ili Šibenika. Navedeni su i primjeri sličnih sustava u Rijeci i na Krku gdje su „nikle“ brojne kompostane iz kojih se širi nesnošljiv smrad.

Premda se najavljivalo da bi trebali doći, na skupu se nisu pojavili Stipe Zrilić niti Božidar Kalmeta. Direktor Čistoće Tomislav Ćurko je kazao da „odvajanje otpada nije cilj nego jednostavno put“ iako je teško postići visoke postotke selekcioniranja smeća. Podsjetio je i da prema EU standardima „nemamo prava odlagati otpad na način kako se to radi danas“.

Pisana mišljenja i prijedlozi o projektu mogu se sada dostaviti poštom na adrese: Grad Benkovac, 23 420 Benkovac, Šetalište kneza Branimira 12, i Zadarska županija, Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, 23000 Zadar, Božidara Petranovića 8. Primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš zaprimat će se najdalje 24. veljače, a konačnu odluku o njoj donijet će Ministarstvo zaštite okoliša.

U slučaju da lokacija ne bude izmještena u EKO udruzi „Ravnim kotarima“, inicijatorima prosvjeda, planiraju Europskoj komisiji „dostaviti službenu notu“ nadajući se da bi, ako nikako drukčije, autoritetom Europske komisije ona naknadno ipak mogla biti promijenjena.

Hrvatska je inače u tijeku pristupnih pregovora s EU, preuzela određene obveze i na području okoliša, točnije gospodarenja otpadom, u sklopu čega se nalazi i izgradnja centara za prikupljanje, razvrstavanje, daljnju preradu i iskorištavanje otpada. Zbrinjavanje otpada na ovakav način mora započeti najdalje 2018., u suprotnom Hrvatsku očekuju novčani penali, čija se visina određuje razmjerno količini nezbrinutog otpada i broju stanovnika.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...