Hrvatska je u najtežoj krizi, a od svih je najmanje rezala plaće birokratima

Jednom od zaposlenika u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi umro je otac. U tom teškom životnom trenutku poslodavac mu je isplatio tri prosječne mjesečne plaće agencije, odnosno oko 15.000 kuna. Prema Pravilniku o radu, to isto pravo 2010. godine imali su i svi ostali zaposlenici te agencije u slučaju smrti člana uže obitelji ili neke elementarne nepogode koja izazove veću materijalnu štetu. Odlično.

Svaki bi poslodavac rado na takav način pomogao radniku u teškom životnom trenutku.

Novi model

Međutim, većina radnika na kraju ipak dobije tek dva ili tri slobodna dana jer su poduzetnici u krizi bili prisiljeni srezati sve moguće troškove.

No, ne i država.

U spomenutoj državnoj agenciji više ne pomažu svoje zaposlenike u slučaju smrti bliske osobe sa 15.000 kuna. Došla je kriza, ali i dalje nisu ukinuli pomoć nego su je smanjili. Sada, kao i svi ostali zaposleni u javnim i državnim službama, imaju pravo na 3300 kuna.

Riječ je o samo jednom, simboličnom pravu koji potvrđuje značajne razlike između statusa zaposlenih u državnom i privatnom sektoru koji bi se uskoro mogao ujednačiti.

U Ministarstvu uprave predlažu sasvim novi model koji bi prvi put izjednačio oko 63.000 zaposlenih u državnim službama s radnicima u privatnom sektoru. Trebali bi ukinuti Zakon o državnim službenicima i na sve službenike primjenjivati Zakon o radu. Cilj je ukinuti razlike između državnog i privatnog sektora koje su u krizi postale vidljivije nego ikad. Dok je u privatnom sektoru u krizi ugašeno više od 180.000 radnih mjesta, zaposleni u državnom sektoru i dalje mogu računati na sigurno radno mjesto i redovnu plaću.

Njihov radni učinak ne prati nitko budući da je sustav napredovanja ionako uređen na način da se nagrađuje duljina rada, a ne učinkovitost i izvrsnost. Bilo kakav formalni propust službenika rješava se na službeničkom sudu koji gotovo nikada nije izricao stegovne mjere i na taj način nije djelovao kao kontrolna instutucija.

Imaju 25 posto više

Ako se na državne službenike primijeni Zakon o radu, to bi ukinulo njihov povlašteni status. Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije rada, Hrvatska ima oko 17,2 posto zaposlenih u sektoru opće države, na čije se plaće izdvaja oko 10 posto BDP-a.

Analiza Ivice Rubila s Ekonomskog instituta potvrdila je pak da su zaposleni u javnom sektoru 25 posto bolje plaćeni od privatnog. Procjenjuje se da su plaće i ostala materijalna prava zaposlenih u državnom sektoru regulirana sa 80 različitih propisa: zakona, uredbi i kolektivnih ugovora.

Analiza OECD-a o javnom sektoru u vremenima štednje pokazala je da je više od polovice odnosno dvadesetak zemalja OECD-a u krizi zamrznulo ili srezalo plaće državnom sektoru, dok je 15 zemalja posegnulo i za otpuštanjima.

Ukupne uštede kreću se od 0,6 do 0,8 posto BDP-a. U analizi se pritom ističe da su svi bili oprezni jer se rezanjem plaća službenika smanjuje potrošnja i posredno BDP. No, rezovi su bili neminovni, posebice za zemlje kao što su Grčka, Portugal i Španjolska.

Očekivano, pod pritiskom EU najdalje je otišla Grčka s rezanjem plaća od 20 posto, ali i Češka je odradila velike reforme i službenicima plaće smanjila 10 posto.

Najgori u EU

Većina zemalja rezove je odradila već 2010., dok su u Hrvatskoj oni napravljeni dvije godine kasnije! Zaposleni u javnim i državnim službama ostali su bez božićnica i regresa tek 2012., a nakon višemjesečnih pregovora tek su u ožujku 2013. zaposlenima u javnim i državnim službama plaće smanjene tri posto, što je najmanje od svih zemalja koje je zahvatila toliko jaka kriza.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Preuzmite naše aplikacije za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...