Ministar Matić: “Ovo su branitelji koji ne kukaju, nego rade i uspješno privređuju”

Pedesetak izlagača, u dva šatora. Pod naslovom “Ponosno naše”, na Poljani Šime Budinića, u petak, se priredio – Sajam zadruga hrvatskih branitelja. Poprište zanimljivog i hvale vrijednog događanja, na prostoru između Kneževe palače i crkve Sv. Šimuna, obišla su čak tri ministra- branitelja Predrag Matić, poduzetništva i obrta Gordan Maras i poljoprivrede Tihomir Jakovina, u pratnji Želimira Kramarića, zamjenika ministra turizma.

– Prezadovoljan sam i oduševljen time što sam među braniteljima zadrugarima. Onih kod kojih nema kukanja, žalbi, podmetanja, već samo pozitvna atmosfera, slika i vibracija. Pet stotina zadruga trenutno radi u Hrvatskoj, to je fantastična brojka. Njihov najveći problem je plasman proizvoda,

zato smo uz ostalo i tu danas. Da pokušamo povezati zadrugare s turističkim zajednicama i hoteljerima, da branitelji kažu što mogu ponuditi u izravnom kontaktu s njima, otkrio je ministar Matić podsjetivši kako se sve zakotrljalo kao psihosocijalna potpora.

⁃ To je i dalje, ali oni sada proizvode za tržište, ti su proizvodi dobri za njih same, za njihovu okolinu i širi zajednicu, a donose svima dobitak. U odnosu na neke druge branitelje koji su se posvetili gostionicama i kladionicama, pred nama su oni brojniji koji privređuju i koji u stvari čine ponosnim cijelu zemlju na svoje branitelje, jer takvi su nakon devedesetih i nakon što su dali izniman doprinos u obrani i oslobađanju zemlje nisu posustali nego su bave poslom, upravo za dobrobit i države koju su i izvojevali na ratnim bojišnicama. Tu nema samoubojstava, nema obiteljskog nasilja, nema alkoholizma, nema nikakvih problema, samo pozitivna priča. U Hrvatskoj više nema velik poduzeća, ali Hrvati su u povijesti bili poznati po obrtništvu i malom poduzetništvu, tako da u tom segmentu vidim i šansu braniteljskih zadruga. Najveći problem predstavlja plasman uz otkup i poštenu naplatu proizvoda i usluga. Dakako da nam je nakana proširiti rad tih zadruga, kao i osnivanje novih, budući da smo stvorili brand kojim se dičimo i ponosimo, poručio je ministar branitelja dodajući kako je svaka vrsta podrške braniteljskim zadrugama neupitna.

[pullquote align=”left”]Prezadovoljan sam i oduševljen time što sam među braniteljima zadrugarima. Onih kod kojih nema kukanja, žalbi, podmetanja, već samo pozitvna atmosfera, slika i vibracija. Pet stotina zadruga trenutno radi u Hrvatskoj, to je fantastična brojka, kazao je ministar branitelja[/pullquote]- U korist takvih namjena uvijek će se naći novac. Tu nema spora…

Identično razmišlja i ministar poduztetništva naglašavajući kako braniteljske zadruge znače dosta.

– Branitelji su uključeni u određene gospodarske aktivnosti, po količini zadruga vidi se da to ima smisla. Ljudi rade nešto korisno, stvaraju novu vrijednost, rade nešto zajedno i sa te strane im treba dati potporu, bilo kroz ministarstvo branitelja, bilo kroz ministarstvo poduzetništva i obrta. Podržajemo ovo i podržavat ćemo i ubuduće, poticati zadrugarstvo, imamo za to svake godine program, izdvajamo i značajna razvojno investicijska sredstva. Rezultat su jako puno braniteljskih zadruga i kvalitetnih proizvoda koji traže proboj na tržišta. Baš to nam je i prioritet, na čemu ćemo se napose angažirati, da pronađemo prodajne kanale za plasman njihovih proizvoda i usluga. Uvjeren sam da će neki domaći veći poduzetnici koji imaju svoju veleprodaju i trgovačke lance koristiti proizvode branitelja. Dakle, da će ostaviti barem jedan kutak za distribuciju specifičnih proizvoda jer svaki među njima ima možda svoju povijest, makar lokalna značaja. Uključuje ljude koji su nekada branili svoju zemlju, i sada putem gospodarstva rade i dalje na promicanju RH, ustvrdio je ministar Maras, dok je prilično odrješit bio ministar poljodjelstva:

– Nažalost ovakvih ljudi ima malo u medijima. Manjka nam pozitivan prizvuk zadrugarstva i braniteljstva, rekao je ministar Jakovina, napominjući kako je iznimno sretan da se na odličnim primjerima onih koji su bili na prvim crtama bojišta i sada su na najisturenijim linijama pogona, farmi ili podruma pokazuje kako se može uspješno proizvoditi u sklopu zadruga.

Među brojnim štandovima s autohtonim proizvodima poput meda, maslinova ulja, rijetkih slastica, vina, likera, ljekovitog i aromatičnog bilja, ukrasa, sireva i raznih drugih proizvoda, našli su se i oni sa zadarskog županijskog prostora.

[pullquote align=”right”]Rezultat su dobrog rada jako puno braniteljskih zadruga i kvalitetnih proizvoda koji traže proboj na tržišta. Baš to nam je i prioritet, na čemu ćemo se napose angažirati, da pronađemo prodajne kanale za plasman njihovih proizvoda i usluga, otkriva ministar poduzetništva[/pullquote]⁃ Bavimo se pustolovnim turizmom, imamo adrenalinski centar s različitim sadržajima u centru grada, paintball teren, organiziramo team bilding, školske izlete, zabave, rođendane, iznajmljujemo nogometni travnjak. Nas je sedmero branitelja, većina ratnih vojnih invalida, pripadnika specijalne policije, četvero civila. Pokrenuli smo zadrugu uz potporu Ministarstva branitelja kako bi nastavili sa zajedničkim aktivnostima, da se vidimo, nalazimo, radimo na zajedničkim projektima… , nabraja upravitelj Adventure Teama Velebit, Mladen Nimac.

⁃ Na širem području Zadra djeluje desetak braniteljskih zadruga. Poznate su i naročito aktivne Kadulja iz Crnoga, Vrisak iz Polače, Krupa iz Galovca… Prostor interesa proteže se od stočarstva i peradarstva preko zanatstva, građevinarstva, poljoprivrede i ruralnog turizma do izdavaštva, informatike i urbanog turizma.

⁃ Tek smo na pola puta. Prvotna ideja je bila terapeutska, kao resocijalizacija hrvatskih branitelja, ali su se mnoge zadruge tijekom poslovanja pokazale kao veoma profitabilne, poput zadruga u turizmu i nekih u poljoprivredi, što nas je na koncu ponuklo i na snažniji angažman. Danas imamo oko 650 braniteljskih zadruga, a ogromna većina ostvaruje dosta dobar poslovni rezultat. Imamo zadruge u Slavoniji s desetak tisuća hektara plodna tla i prometa nekoliko milijuna kuna. Dio se nalazi u socijalnom poduzetništvu, a dio u visoko profitnim poduzetničkim vodama. Model zadruga nama kao braniteljima je vrlo interesantan budući da sam po sebi znači međusobno povjerenje, drugarstvo, zajedništvo, pa se kroz poslovnu bliskost nastavlja prijateljstvo iz rata. Moramo iskoristiti šansu ulaska u EU, da i na tom velikom tržištu s preko 500 milijuna stanovnika polučimo kvalitetan rezultat, za što imamo ljude, znanje, i volju koja je najbitnija. Nismo začahureni, imamo mnoga partnerstva, pristupamo odozdo prema gore u skladu s napucima Europe, vjerujem u našu konkurentnost, dugotrajnost i opstojnost na tim zahtjevnim tržištima. Inače, braniteljska zadruga se dokazuje na način da ima minimalno šest članova s braniteljskim iskaznicama. Naši su zadrugari ne samo branitelji nego i ostali koji mogu i žele pomoći braniteljima, ističe bitan podatak Stipe Efendić, tajnik Hrvatske zajednice braniteljskih zadruga.

U pratnji ministara i zadrugara koračali su domaćini, župan Stipe Zrilić i gradonačelnik Božidar Kalmeta. Razgledali su sajam i ponešto kupovali pa je umjetnički nastrojeni župan kupio slikarski uradak Đuke Siroglavića, dok se u najlonskoj vrećici “poteštata” našla “kulenova seka”.

Sajam braniteljskih udruga (Foto: Žeminea Čotrić / Antena Zadar)

Nakon obilaska zadrugara, u Gradskoj vijećnici uslijedilo je potpisivanje Sporazuma o suradnji između Ministarstva branitelja i Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti. Na istom mjestu održao se i Okrugli stol s nizom zanimljivih tema: Turizam za sve (Ministarstvo turizma), Provedba LEADER pristupa u RH (Ministarstvo poljoprivrede), Potpora projektima zadruga hrvatskih branitelja u području održivog ruralnog razvoja (FZOEU), Mogućnost korištenja sredstava iz strukturnih fondova EU 2014-2020 (MRRFEU) i Umrežavanje braniteljskih zadruga (Braniteljska zadruga Dalmatia Ruralis).

[pullquote align=”left”]Nažalost ovakvih marljivih ljudi i primjera uspješnosti ima malo u našim medijima. Manjka nam pozitivan prizvuk zadrugarstva i braniteljstva, rekao je ministar poljodjelstva[/pullquote]- Imamo brojne zadruge koje okupljaju oboljele s PTSP-om koji su kroz taj rad i radnu terapiju poboljšali kvalitetu ne samo svog već i života svojih obitelji koje su također uključili u rad u svojim zadrugama, rado naglašavaju zadovoljno u Ministarstvu branitelja.

U desetom rođendanu postojanja broj braniteljskih zadruga porastao je sa samo deset, na preko 550, a mnoge budućnost vide u djelatnostima vezanim uz turizam.

– Baš stoga se i javila ideja organiziranja specijaliziranog sajma na kojem bi braniteljske zadruge mogle na štandovima predstaviti svoje turističke proizvode i usluge, suvenire, različite autohtone domaće proizvode poput primjerice meda, vina, likera, ljekovitog i aromatičnog bilja. Pri tom treba imati u vidu ne samo njihovu poslovnu uspješnost – braniteljske zadruge naime proteklih su godina vodećim prehrambenim tvrtkama u Hrvatskoj prodali proizvoda u vrijednosti više milijuna kuna, već one za branitelje imaju i terapeutsko značenje, istakla je Mirela Buterin – načelnica Sektora za skrb o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji u Ministarstvu branitelja.

No, kako to kod nas često biva, postoji u kompletnoj priči na žalost i ona druga destimulirajuća strana. Nakon rata ambiciozno su braniteljski zadrugari pokrenuli vlastitu proizvodnju, od poljoprivrede, pčelarstva, sirarstva do ugradnje podova. Međutim, izostala je sustavna potpora. To je dovelo do toga da usprkos uspješnim rezultatima većina takvih zadruga doslovno preživljava.

Problem je što iz ministarstva dobiju samo jednokratnu pomoć za pokretanje posla. Tako se sada primjerice od 44 zadruge u Karlovačkoj županiji, koliko ih je na papiru, ‘drži’ još samo njih šest, sedam, i to zahvaljujući vlastitim ulaganjima.

– Ukoliko Ministarstvo branitelja ne osigura povoljne kreditne linije, svi će u likvidaciju. Drugog rješenja nema, jer nezaposleni branitelji nemaju to otkuda financirati. Za uzgoj lješnjaka primjerice treba tri, četiri godine, a slično je i s ostalim plodovima. Trebalo bi nam barem omogućiti kredite s odgodom početka otplate na nekoliko godina, predlaže predsjednik Zajednice udruga HVIDRA-e Petar Banić. Dodaje da su svoje prijedloge uputili ministarstvu iz kojega, do sada, na to, ali i još neka bitna pitanja -nema konkretnog odgovora.

Projekt braniteljskih zadruga, kojeg je cilj zapošljavanje i resocijalizacija branitelja, Republika Hrvatska provodi točno deset godina. Pomoć Ministarstva branitelja koristilo je lani 450 iz ukupno 550 braniteljskih zadruga.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...