Prvi sustav javnih bicikla u Hrvatskoj ‘Nextbike’ stiže u Zadar! Pilot projekt za Grad Zadar predstavljen je u Maloj vijećnici Gradske uprave, gdje su njegovi nositelji Krešimir Dvorski i Ante Gustin prezentirali glavne ciljeve i način rada kompletnog sustava. Ivica Vlakić, zamjenik gradonačelnika, dao je podršku čitavom projektu, kroz koji bi se velikim dijelom riješili gorući problemi većine gradova: gužve nastale zbog sve većeg broja osobnih automobila, nedostatak parkirališnih mjesta, ali i poticala zaštita okoliša, uz uštedu novca.
Kako su kazali Dvorski i Gustin, svrha predstavljanja bila je upoznati nadležne predstavnike Grada Zadra s čitavim projektom i ispitati mogućnosti njegova uvođenja, financiranja i prilagođavanja stvarnim uvjetima, odnosno adaptaciji u postojeću infrastrukturu. Tako su prezentaciji nazočili i pročelnik UO za komunalne djelatnosti Jure Zekanović, kao i pročelnik UO za gospodarenje gradskom imovinom Rajko Jurin.
Dakle, pojasnimo stvar koja je inače prilično jednostavna. ‘Bike’ sustav javnih bicikala usluga je iznajmljivanja kroz koju korisnik u bilo kojem trenutku može unajmiti bicikl. Korisnika na stanici čeka opremljen i servisiran bicikl. Stanice bi se postavile na strateškim mjestima u raznim dijelovima grada, gdje bi korisnici, nakon što rezerviraju i uplate novac mogli koristiti bicikl da bi došli do svojeg odredišta. U Zagrebu je čitavi projekt već zaživio, a broji 2. 600 registriranih korisnika, koji su u 7.323 iznajmljivanja prešli 17.400 kilometara.
– Naš sustav se pokazao kao odlična nadopuna javnog gradskog prijevoza. Prometne gužve u centru grada nešto su manje, primijetit ćete i nešto manji broj parkiranih automobila, okoliš je pošteđen za pet tona štetnih CO2 emisija, a turistička ponuda je obogaćena što potvrđuje i priznanje Turističke zajednice grada Zagreba, rekao je Krešimir Dvorski.
[pullquote align=”left”]Ivica Vlakić dao je podršku projektu kroz koji bi se velikim dijelom riješili gorući problemi većine gradova: gužve nastale zbog sve većeg broja osobnih automobila, nedostatak parkirališnih mjesta, ali i poticala zaštita okoliša, uz uštedu novca[/pullquote]U prvih mjesec dana prvih sat vremena vožnje bilo je gratis, nakon toga ono je skraćeno na pola sata, a svaki sljedeći je bio 8 kuna, a nedavno je uvedena nova, povoljnija tarifa.
To je vrsta mjesečne pretplate, gdje nakon aktivacije, uplaćenih 79 kuna, korisnik mjesečno plaća po 20 kuna, i za to dobiva 30 minuta ne dnevno, nego svaki najam koji je u danu kraći od 30 minuta je potpuno besplatan.
Drugim riječima, možete se voziti besplatno do kuda vam drago i po cijele dane ako unajmljeni bicikl uredno vratite na stanicu za manje od pola sata korištenja.
Konkretno, Zagreb je upisao Hrvatsku kao 34. zemlju svijeta koja ima ‘bike sharing’, a najveći interes za uvođenje takvog sustava u Hrvatskoj pokazali su i Dubrovnik, Rijeka, Koprivnica i Novigrad u Istri. Nositelji projekta su najavili da će se njihova tvrtka prijavljivati na natječaje i u drugim gradovima ako takvi natječaji budu raspisani.
‘Nextbike’ je Krešimir Dvorski osmislio i realizirao s partnerom Antom Gustinom, prilično uspješno jer ‘metropoli’ danas ima 250 kilometara biciklističkih staza. Međutim, jednom kad se registrirate u Zagrebu, ‘Nextbike’ bicikle možete unajmljivati u preko 80 svjetskih gradova.
London, Beč, Amsterdam, to su samo neke iz podužeg niza europskih prijestolnica koje sustav javnih bicikala koriste već desetljećima.
Inače, zagrebački projekt je u Hrvatskoj dobio podršku predsjednika Republike Ive Josipovića, Grada Zagreb, Turističke zajednice grada Zagreba, Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Ministarstva poduzetništva, Savjeta za zelenu gradnju, biciklističkih udruga i stekao brojne fanove među građanima, studentima i naravno- turistima.
[pullquote align=”right”]Biciklima bi se mogli služiti baš svi građani, a pogotovo studenti i turisti kojih ima dosta. Također, uz zadarske barkarijole, sustav bi promovirao grad kao uspješnu sinergiju tradicionalnih zanimanja s novim trendovima[/pullquote]Kako je istaknuo Dvorski, projekt za Zadar predstavlja poticaj za unapređenje infrastrukture, a uskoro s vremenom bi u projekt mogli ući i otoci. Na taj način bi se biciklima mogli služiti baš svi građani, a pogotovo studenti i turisti kojih ima dosta. Također, uz zadarske barkarijole, sustav bi promovirao grad kao uspješnu sinergiju tradicionalnih zanimanja s novim trendovima. Sustavom javnih bicikala potaknula bi se i veća tolerancija sudionika u prometu, ali i fluktuacija čitavoga društva. Dalmatinsko područje je klimatski povoljno, budući da nema oštrih zima, koje bi onemogućile vožnju bicikla. Pilot projekt predviđa uključenje suinvestitora, sponzora ili prijatelja projekta, a poželjno je i medijsko pokroviteljstvo tiskovina, radija i portala, kako bi se građani što bolje upoznali s načinom funkcioniranja.
Predstavnici Grada Zadra izrazili su podršku projektu, u obimu u kojem prilike i uvjeti budu dozvoljavali, o čemu će se još govoriti u narednim mjesecima.
Kultura vožnje bicikla u Hrvatskoj raste, ali još nije zadovoljavajuća. Samo za usporedbu – u Nizozemskoj se gotovo dvije trećine putovanja po gradu obavlja biciklima, a svaki stanovnik ‘otpedalira’ oko četiri kilometra na dan.
U Hrvatskoj niti tri posto ljudi putovanja po gradovima obavlja biciklima.