Natječaj za đačke radove na temu Bartula Kašića

U povodu održavanja nacionalne kulturne manifestacije ‘Dani hrvatskog jezika’, Gradska knjižnica Pag raspisala je tematski natječaj za učenike srednjih škola Zadarske županije za pjesmu, priču ili esej nadahnute životom i djelom Bartula Kašića.

Radovi učenika dostavljaju se najkasnije 10. ožujka 2014. godine na adresu: Gradska knjižnica Pag, Od Špitala 1, 23 250 Pag, za natječaj ‘Bartul Kašić’. Svaka škola može poslati najviše tri rada koji se dostavljaju u tri primjerka u tiskanom obliku, kao i e – mailom u Word-u na adresu : [email protected]

Uz svaki rad ide zaporka, a na posebnom listu potrebno je navesti: ime i prezime učenika, naziv i adresu škole, pečat i potpis. Povjerenstvo za odabir najuspješnijih radova odabrat će radove u kategorijama I, II i III mjesto, a još će sedam učenika biti predstavljeno na književnom susretu u okviru kulturne manifestacije ‘Dani hrvatskog jezika’ koji se održavaju u Pagu 17. ožujka. Nagrađeni učenici dobit će prigodan dar i priznanje organizatora.

Bartol Kašić, ili Bartul Kašić, Bartholomaeus Cassius, Bartolomeo Cassio, ponekad potpisivan i s Bogdančić i/ili s dodatkom Pažanin; (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski pisac, jezikoslovac i isusovac.

[pullquote align=”left”]Povjerenstvo za odabir najuspješnijih radova odabrat će radove u kategorijama I, II i III mjesto, a još će sedam učenika biti predstavljeno na književnom susretu u okviru kulturne manifestacije ‘Dani hrvatskog jezika’ koji se održavaju u Pagu 17. ožujka[/pullquote]Rano je ostao bez oca pa je o njemu skrbio ujak Luka Deodati Bogdančić, paški svećenik, kod kojega je naučio čitati i pisati. Potom je pohađao općinsku školu u Pagu nakon koje se počevši s1590. školuje u Ilirskom kolegiju u Loretu (kod Ancone) koji su vodili isusovci. Kao darovita i marljiva učenika poslali su ga 1593. na daljnje školovanje u Rim gdje je 1595. stupio u Družbu Isusovu. Pripadao je Rimskoj provinciji, a kao rimski student počeo je poučavati hrvatski u tamošnjoj Ilirskoj akademiji.

Tada se počeo zanimati za hrvatski jezik pa je najkasnije do 1599. sastavio hrvatsko-talijanski rječnik čiji se rukopis od 18. stoljeća čuva u Dubrovniku. Neki proučavatelji Kašićeva djela misle da je to jedan od triju rječnika koje je on sastavio, uz onaj koji se čuva u Perugi i treći u Oxfordu. To je kvalificiralo Kašića za daljnji rad u području hrvatskoga jezika.

Budući da su isusovci vodili brigu o kršćanima u Osmanskom Carstvu i nastojali poučavati na mjesnome jeziku, za to im je u hrvatskome slučaju nedostajao odgovarajući i priručnik. Taj je nedostatak otklonjen kad su 1604. u Rimu na latinskome objavljene ‘Institutionum linguae illyricae libri duo’ (Ustroja ilirskoga/hrvatskoga jezika dvije knjige) – prva gramatika hrvatskoga jezika. Na nešto manje od dvije stotine stranica i u dva dijela (‘knjige’) dati su osnovni podatci o hrvatskome (ilirskome) jeziku te je vrlo opširno razložena hrvatska morfologija. Jezik je u osnovi štokavski, ali je u visokoj mjeri prisutna čakavština.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...