Iznadprosječne temperature zraka i južina. To su metereološki parametri koji su nas pratili kroz prosinac i siječanj, a na tom tragu se nastavila i veljača. I, kažimo odmah, nema naznaka da bi takva sinoptička slika uskoro mogla biti izmijenjena. Ukoliko ste se zaželjeli bure ne preostaje vam drugo nego se nadati kako je ona stara dalmatinska izreka o „tri marčana udara“ –istinita. Dakle, pouzdajmo se u iskustvo pradjedova i strpimo se još barem tri tjedna.
Nakon subotnjeg vedrog i prilično ugodnog dana, koji je u jutarnjim i podnevnim satima na Kalelargu izmamio tisuće šetača, slično nam vrijeme nudi i nedjelja. Uz ipak malo odstupanje s dolaskom mraka. Konkretno- djelomično sunčano, povremeno uz promjenjivu naoblaku i većinom suho, ali navečer može biti i slaba kiša. Puhat će umjereno, popodne na moru jako jugo s olujnim zapusima, uz 12 do 17 Celzija.
Polovično sunčano s promjenjivom naoblakom i u većini krajeva suho bit će na Jadranu i tijekom ponedjeljka. Puhat će umjereno, na moru Dalmacije ponegdje i jako jugo, a trebalo bi nam biti i toplo s najvišim dnevnim temperaturama od 13 do 18 stupnjeva.
Toplije vrijeme iznad klimatološkog prosjeka pratit će nas i u ostatku tjedna. U drugom dijelu tjedna bit će oblačnije, povremeno uz kišu, no zime i zimskih uvjeta kakvih se sjećamo i kakvi su karakteristični za drugi mjesec u godini na vidiku trenutno- nema.
[pullquote align=”left”]Nakon subotnjeg vedrog i ugodnog dana koji je u jutarnjim satima na Kalelargu izmamio tisuće šetača, slično nam vrijeme nudi i nedjelja. Uz ipak malo odstupanje s dolaskom mraka[/pullquote]Pojave ekstremnog vremena koje su se dogodile na zapadu Europe u Velikoj Britaniji, Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, a prije par mjeseci i na Sardiniji su indirektni, ali ipak jasni pokazatelji globalnog zagrijavanja, ističe naš ugledni klimatolog dr. sc, Branko Grisogono iz Zagreba, profesor na Geofizičkom odsjeku PMF-a.
– Ako uzmemo bilo koju pojedinačnu pojavu samu po sebi, niti jedna ciklona, ili fronta niti potvrđuju niti opovrgavaju globalno zagrijavanje i to su samo pojedinačni događaji koji tek u nekoj statističkoj slici imaju klimatsku težinu, kaže dr. Grisogono, dodajući da takvi događaji postaju sve učestaliji, a naša sofisticirana civilizacija sve osjetljivija na njih. U toplom zraku možemo očekivati više brzih nevremena, potom duža razdoblja suhog vremena s visokim temperaturama nakon kojih ponovno dolaze ekstremna nevremena, piše tportal.
– Ponavljamo desetak godina, da u vrućoj kuhinji možemo imati više vodene pare bez kondenzacije nego u hladnoj. Kada uz to imate hladne prozore, koje na Zemlji predstavljaju arktički krajevi, javljaju se brze promjene, dok u hladnom zraku toga nema, objasnio je sugovornik naglašavajući kako će se stvari ozbiljno promijeniti u par desetljeća.
[pullquote align=”right”]Polovično sunčano s promjenjivom naoblakom i u većini krajeva suho bit će na Jadranu i tijekom ponedjeljka, a toplije iznad klimatološkog prosjeka pratit će nas i u ostatku tjedna[/pullquote]U našoj zemlji temperature su čak dva do četiri stupnja iznad višegodišnjeg prosjeka. Bilo je i puno oborina koje se javljaju u kratkim, ali intenzivnim intervalima – prvo ih nije bilo po nekoliko tjedana da bi potom u 48 sati palo stotinjak litara na četvorni metar.
Prema Grisogonu numerički modeli Državnog hidrometeorološkog zavoda pokazuju da bi globalno zagrijavanje Hrvatskoj u narednih nekoliko desetljeća moglo donijeti manje hladnih i daleko više vrućih dana.
– U godini će biti dva do pet manje hladnih zimskih dana kada je temperatura na dva metra iznad tla 0 °C. S druge strane za 5 do 12 dana povećat će se broj vrućih dana u kojima maksimalna temperatura na dva metra iznad zemlje premašuje 25 Celzija. To nije beznačajna stvar u poljoprivredi, građevinarstvu ili u turizmu. To će promijeniti cijelu sliku naše turističke sezone koja će postati razvučenija i duža. No to će također promijeniti i sliku o požarima kojih će biti više pa tijekom ljeta nećemo moći previše odmarati jer ćemo stražariti i gasiti vatre i stražariti na zgarištima. To će utjecati i na usjeve, prehranu, navodnjavanje i ekonomiju voda, najavio je dr. Grisogono, a sve više znanstvenika u svijetu upozorava da je vrijeme da se političari ozbiljno pozabave problemom klimatskih promjena.
Kako bilo, podaci pokazuju da 2013. spada u 12 najtoplijih godina od kada postoje sustavna mjerenja i da svi parametri potvrđuju da je globalno zatopljenje činjenica.