Privodi se kraju potpisivanje peticije koju u sklopu javne rasprave o Nacrtu Zakona o regionalnom razvoju provodi Otočni sabor predlažući da se članak 2 Zakona o otocima ubaci u čl. 35 i 36. spomenutog nacrta kako bi otoci bili u statusu potpomognutih područja po članku 37 istog zakona.
Peticija se upravo zbog specifičnosti destinacije, slabe prometne povezanosti, napose u lošim meteo uvjetima, potpisivala nešto dulje nego je bilo predviđeno, no računa se da je odaziv bio skoro stopostotan. Brojka se, doduše, točna ne zna, ali kako tvrde u OS-u, ukupna znamenka će biti poznata kroz koji dan kada stignu papiri sa svih otoka.
U tijeku je, naime, donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske kojime se županije, općine i gradovi, kao jedinice regionalne i lokalne samouprave, razvrstavaju prema indeksu razvijenosti. Putem indeksa razvijenosti, regulirat će se koja će područja biti potpomognuta raznim potporama, olakšicama i sl. Indeks razvijenosti će također određivati pojedine mogućnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova, što je s obzirom na mogućnosti koje pružaju za razvoj područja i izgradnju infrastrukture izrazito bitna stavka.
Prema posljednjim vrijednostima indeksa razvijenosti, ali i trenutnom prijedlogu Zakona, niti jedan otok u RH ne nalazi se na potpomognutom području nego se svi otoci smatraju razvijenim područjima. Sukladno tome, otocima je onemogućen pristup mnogim sredstvima koja su, bilo putem natječaja EU ili državnog proračuna, namijenjena ulaganju u komunalnu i društvenu infrastrukturu i tome slično. Također, u određivanju indeksa razvijenosti ne uzimaju se u obzir parametri koji čine život i rad na otoku otežanim i skupljima, a to su na prvom mjestu geografska izoliranost i vrlo loša prometna povezanost. U slučaju otoka, indeks razvijenosti pruža lažnu sliku o stanju na otocima tijekom svih 12 mjeseci.
[pullquote align=”left”]Peticija se upravo zbog specifičnosti destinacije, loše prometne povezanosti, napose u lošim meteo uvjetima, potpisivala nešto dulje nego je bilo predviđeno, no računa se da je odaziv bio skoro stopostotan. Brojka se, doduše, točna ne zna, ali kako tvrde u Otočnom saboru, ukupna znamenka će biti poznata kroz koji dan kada stignu papiri sa svih otoka[/pullquote]Otočni sabor je tijekom javne rasprave o Nacrtu Zakona predložio da se članci Zakona koji govore o indeksu razvijenosti JL/RS, kao i o potpomognutim područjima i pravima, nadopune člankom 2. iz Zakona o otocima kojime se otoci razvrstavaju u dvije skupine prema stupnju razvoja, odnosno da sukladno tome i otoci postanu potpomognuta područja sa svim pravima koja proizlaze iz toga. Prihvaćanjem navedenih prijedloga za izmjenom postigao bi se cilj stvaranja boljih uvjeta života i poticanje gospodarskog razvitka otoka.
– Tražimo da se Nacrt Zakona o regionalnom razvoju RH nadopuni čl. 2. Zakona o otocima, na način da otoke 1. odnosno 2. skupine izjednačite u pravima s JLS 1. odnosno 2. skupine – potpomognuta područja, zaključak je peticije koja će biti odaslana na adresu Sabora RH i Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.
Konkretno, otočani su zgroženi Vladinom odlukom o razvrstavaju jedinica lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti po kojoj su hrvatski otoci proglašeni razvijenim područjima. Smatraju da takva kategorizacija ne odgovara pravom stanju na našim otocima i stoga su organizirali peticiju kako ovakva kategorizacija ne bi postala dijelom Zakona o regionalnom razvoju budući da u tom slučaju, uz ino, neće moći povlačiti sredstva iz EU fondova.
Prema novom Zakonu otoci koji su u sastavu razvijenih gradova i općina pripadaju područnim jedinicama s većim razvojnim indeksom pa tako po indeksu razvijenosti spadaju u treću i četvrtu skupinu razvoja čija je vrijednost indeksa razvijenosti od 75 do 125 posto prosjeka Republike Hrvatske, iako to nipošto nije stvarno stanje stvari.
– Novi zakon o otocima otoke dijeli u prvu i drugu skupinu po razvijenosti. Predlažemo da se nadopune članci 35., 36. i 37. Zakona o regionalnom razvoja u kojem se razvrstavaju jedinice područne i lokalne samouprave po indeksu razvijenosti. Članak 35. govori o razvrstavanju jedinica regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti, čl. 36. govori o razvrstavanju jedinica lokalne samouprave po stupnju razvijenosti, dok čl. 37. govori o utvrđivanju potpomognutih područja. U mjerama za razvoj potpomognutih područja proizlazi da obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području lokalne samouprave razvrstane u I. skupinu iz čl. 36 i zapošljava preko pet radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu preko 50 posto zaposlenika ima prebivalište i boravište na potpomognutom području, ne plaćaju porez na dobit. Porezni obveznik u II. Skupini iz čl. 36 plaća 50 posto propisane stope poreza, rekao je Denis Barić, predsjednik Otočnog Sabora.
Mali otoci koji pripadaju većim gradovima na kopnu do sada su bili zakinuti u dobivanju sredstava iz EU jer su pripadali JLS koje imaju više od 20.000 stanovnika, a sada su ovim prijedlogom Zakona ponovno zakinuti jer pripadaju JLS koje imaju veći indeks razvijenosti.
– Time bi otočni gospodarstvenici ostvarili olakšice u poslovanju. Također građani koji žive na potpomognutim područjima imaju olakšice kod poreza na promet nekretninama. Otočani kroz postojeći Zakon o otocima, budući da nisu bili obuhvaćeni Zakonom o područjima posebne državne skrbi, nisu imali prava na povlastice i zato smatramo da u Zakon o regionalnom razvoju obavezno treba implementirati čl. 2 iz Zakona o otocima u kojem se govori o razvrstavanju u dvije skupine otoka. Dalje tražimo kod otočnih saborskih zastupnika da podrže prijedlog bez obzira na stranačku pripadnost jer pridonosi boljem gospodarskom razvoju otoka. Mali otoci koji pripadaju većim gradovima na kopnu do sada su bili zakinuti u dobivanju sredstava iz EU jer su pripadali jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 20. 000 stanovnika, a sada su ovim prijedlogom Zakona ponovno zakinuti jer pripadaju JLS koje imaju veći indeks razvijenosti, zaključio je čelnik OS-a naglašavajući kako se u novi indeks počeo koristiti. U tijeku su natječaji za subvencioniranja u prvoj, drugoj i trećoj skupini područja, ispod 100 posto indeksa razvijenosti, u kojima na žalost nema i otoka.
[pullquote align=”right”]U otočnim lukama i lučicama, od Krka do Elafita, otočani će zapaliti baklje i lampione u znak prosvjeda zbog odluke o ukidanju malog ribarstva. No, i ne samo zbog tih nedaća…[/pullquote]Međutim, nisu to i jedine nedaće ‘bodula’. Posebice je problematična najavljena obustava subvencije vodoopskrbe, koja, mišljenju su, predstavlja izravan udar životu na otocima. Otočni sabor upozorava da se tim subvencijama poprilično manipulira i traži njihovu reviziju upozoravajući da se novim načinom dodjele subvencija radi velika šteta otočanima koji se bave turizmom, a traže subvencioniranu vodu, naročito za obrtnike i male poduzetnike, jer u suprotnom, kako navode, može se na škojima očekivati izumiranje gospodarstva.
– Posebno nas zabrinjavaju predložena zakonska rješenja koja se pripremaju i to će biti katastrofa ako poduzetništvo ne bude imalo subvencioniranu vodu, jer će doći do masovnog zatvaranja obrta. Uz ionako skupo poslovanje bez subvencionirane vode otočnom poduzetništvu nema opstanka. Na otocima kubik vode bez subvencije košta od 80 do 90 kuna, dok je na kopnu oko 10 kuna. Time hotelijerima i iznajmljivačima voda postaje skuplja nego prehrana ili smještaj. Ako ne prihvate naš prijedlog o subvenciji i o indeksu razvijenosti onda možemo slobodno kazati da se stavlja ključ u bravu otočanima, slikovito pojašnjava Barić.
Kao problem u budućnosti, predstavničko tijelo otočana vidi i naznake prestanka subvencioniranja pomorskih putničkih i brzobrodskih linija, koje bi moglo krenuti u 2015., čime bi život na otocima doživio novi težak udar. Na prošloj sjednici vijeća Otočnog sabora u Dubrovniku donesena su, podsjetimo, četiri zaključka, proslijeđena Vladi RH, kako bi pokušalo utjecati na prijedloge najavljenih zakona.
Otočni sabor tako ne odustaje od tematske sjednice Vlade koja bi se održala na nekom otoku, traže da se prihvati njihov prijedlog indeksa razvijenosti za otoke i da otoci uđu u potpomognuta područja, a traže i da se subvencionira voda obrtnicima i privrednicima.
Također se među zaključcima tražilo i da se u izradu Strategije razvoja otoka uključe i otočani, kao i da se ta strategija radi odozdo prema gore, jer su se dosad takvi ključni razvojni dokumenti radili bez njih. Koliko-toliko pozitivan trend odnosa prema otocima vidljiv je iz netom predstavljenih izvješća o učincima Zakona o otocima za 2011. i 2012. godinu, gdje su sredstva koja država odvaja za otoke značajno povećana.
[pullquote align=”left”]Udruga za razvitak hrvatskih otoka u organizaciji sa Zadarskim sveučilištem organizira krajem mjeseca najvjerojatnije 20. 2., okrugli stol na temu malog ribolova. Preko Ministarstva kulture zatražit će se zaštitu stoljetne djelatnosti ‘bodula'[/pullquote]U 2011. država je u razvoj otoka uložila 1. 42 mlrd. kuna, a 2012. 1.77 mlrd., najveći dio bespovratna sredstva, a manji dio u kreditiranja. Prema iznosu ulaganja, novac bi najviše morao biti usmjeren prema razvoju prometne, društvene i komunalne infrastrukture, nešto manje razvoju gospodarstva, raznim subvencijama i potporama.
Inače, Udruga za razvitak hrvatskih otoka u organizaciji sa Zadarskim sveučilištem organizira krajem mjeseca najvjerojatnije 20. 2., okrugli stol na temu malog ribolova. Preko Ministarstva kulture zatražit će se zaštitu stoljetne djelatnosti jer lov mrežama smatraju nematerijalnim dobrom, a pažnju na sebe će privući i velikom bakljadom na otocima kojom će pokazati težak položaj otočana novim pravilnicima i zakonima.
Najavljena moguća bakljada ili nešto slično bi se održala u srijedu 19.2. Pod geslom ‘Osvitlimo otoke-još nas ima’ poručit će se i da otočana itekako ima na našim biserima. U svim otočnim lukama i lučicama, od Krka na sjeveru do Elafita, otočani će zapaliti baklje i lampione u znak prosvjeda zbog odluke o ukidanju malog ribarstva. No, i ne samo zbog tih nedaća. Inicijativa je to koju je prekjučer pokrenuo Otočni sabor, a u samo nekoliko sati poput munje se proširila na društvenim mrežama među mnogobrojnim otočanima.
– Na okrugli stol smo pozvali predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Odsjeka za ribarstvo, a pokušat ce se ukazati na to da je mali ribolov esencijalni dio života na otocima. Pozivamo otočane, da noć uoči održavanja stola organizirano isplove na brodicama iz luka, zapale baklje ili lampione i barem simbolično osvijetle svoje škoje, tvrdi predsjednik Otočnog sabora.
Poruka je to Vladi, Saboru, županijama, gradovima i općinama, koji bi trebali shvatiti da se ovako ne može odnositi prema otocima. Njihovo sustavno uništavanje, namjerno ili ne, drastično pokazuje učinak. Razumijemo probleme u kojima je država, ali ne smijemo se pomiriti s time da se ništa ne može učiniti. Nada umire posljednja, navode iz Otočnog sabora.