Što bi se dogodilo da kuna devalvira? S jedne strane izvoznici bi postali konkurentniji, gospodarstvo bi doista možda oživjelo, no svi zaduženi uz valutnu klauzulu, građani, poduzeća i država, preko noći bi postali još zaduženiji.
Devalvaciju kune, temu koja je već neko vrijeme potisnuta iz javne rasprave, na dnevni red vratio je njemački ekonomist i bivši doministar financija Heiner Flassbeck koji je kazao da je ona Hrvatskoj potrebna “kako bi opet postala konkurentna te kako bi dobila impuls izvana za oživljavanje gospodarstva” piše Jutarnji list.
Flassbeck tvrdi da je dugoročno gledano jedino rješenje obaranje vrijednosti valute. “To se na kraju pokazalo u svim zemljama svijeta pri takvim krizama, bez obzira na to koji su se argumenti iznosili protiv toga”, zaključuje. Međutim i ekonomska teorija kaže da slabljenje domaće valute funkcionira za velike zemlje, dok za male vrijede druga pravila.
U slučaju slabljenja tečaja bi izvoznici koji stvaraju prihode u eurima bili u mogućnosti zamijeniti ih za više kuna. No, to je samo dio matematičke računice. Istodobno će poskupiti i uvoz, a on je u Hrvatskoj dva puta veći od izvoza. Plaćanja izvoznika za opremu i druge uvozne ‘inpute’, uključujući naftu, postat će veća, pa će željeni efekt devalvacije jednostavno biti pojeden. Korist će biti mala ili barem neizvjesna.
S druge strane, svi oni zaduženi uz valutnu klauzulu, građani, poduzeća i država, preko noći će postati još zaduženiji i mnogi više neće biti u stanju vraćati kredite, što pokazuje i posljednje ispitivanje otpornosti sustava koje je proveo HNB.
Dramatično pogoršanje
Prema šok scenariju, da kuna oslabi 10 posto, a BDP padne 1,2 posto, zaduženost zemlje i loši krediti dramatično bi porasli. Na kraju ove godine, javni dug bi dosegao 73,4 posto BDP-a, oko deset postotnih poena više nego u osnovnom scenariju (stabilan tečaj i rast BDP-a od 0,7 posto).
Posljedice bi, tvrdi HNB u prošlotjednoj publikaciji “Financijska stabilnost”, bile rizik od smanjenja kreditnog rejtinga i povećanje udjela loših kredita na čak 25 posto. Poduzeća ne bi mogla na vrijeme vratiti čak 49 posto odobrenih im kredita. U osnovnom scenariju očekuje se rast loših kredita s 15,6 na 19 posto što, tvrdi HNB, banke mogu izdržati. Međutim, masovnija nemogućnost vraćanja kredita neminovno bi dovela u pitanje i stabilnost bankarskog sustava.
Ne čini se vjerojatnim da bi deprecijacija kune u takvim okolnostima donijela niže kamatne stope, kao što sugerira Flassbeck, piše Jutarnji. Kaos koji bi se dogodio bilo bi vrlo teško kontrolirati i nema dvojbe da će HNB grčevito braniti stabilnost tečaja. Rizik od puštanja tog sidra jednostavno je prevelik.
Hrvatska je, poput većine zemalja, za izgradnju konkurentnosti odabrala drugi put, “internu deprecijaciju” koja znači smanjenje troškova poslovanja, prije svega plaća. Nažalost, takav pristup ima upitne rezultate, a Flassbeck čak drži da to “neposredno pogoršava gospodarsku situaciju jer se smanjuje potražnja na domaćem tržištu”.