U obnovu idu Morska vrata, Prolaz cara Augusta i Mali Arsenal

U prostoru Arsenala priređena je javna konferencija povodom početka provedbe projekta HERA koji će se u idućih 29 mjeseci sufinancirati iz IPA fonda (programa jadranske prekogranične suradnje) s 8.8 milijuna eura.

Uzvanike su prigodnim riječima pozdravili župan Stipe Zrilić, gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta koji se usput pohvalio osnivanjem Odjela EU fondova i trima projektima koji se pripremaju- Muzej dvije palače, Centar za mlade i Turističko informativni centar, potom gradonačelnica Vodica Branka Juričev-Martinčev, kao i voditelj talijanskih partnera u projektu, COPE Teramo, Gino Verocchi. Projekt je pak predstavio Davor Lonić, pročelnik Upravnog odjela za razvoj i europske procese u Zadarskoj županiji.

Mr. sc. Vinko Bakija sa Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru održao je izlaganje s temom ”Utjecaj kulturnih ruta na razvoj turizma”. On je tako osmislio rute naziva poput „In Maraština Veritas“ ili „Cvijet soli u cvijetu Jadrana“, naglašavajući kako svaki projekt treba „pratiti priča“ da bi ciljani turisti to i platili. Istaknuo je kako se, uz ino, Škraping može izvoziti kao brend i naveo primjer malog „eko muzeja“ kojeg je u Nadinu stvorila obitelj Ođaković, a koji je naišao na interes inozemnih turista.

Pregled pilot projekata u projektu HERA predstavila je voditeljica odjela za Europske projekte Razvojne agencije Zadarske županije, ZADRA, Marica Babić, dok je izlaganje ”Bedemi grada Zadra – povijesni razvoj” održala dr. sc. Kornelija A. Giunio, viša kustosica i voditeljica antičkog odjela Arheološkog muzeja Zadar.

[pullquote align=”left”]Mr. sc. Vinko Bakija sa Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru održao je izlaganje s temom ”Utjecaj kulturnih ruta na razvoj turizma”. On je tako osmislio rute naziva poput „In Maraština Veritas“ ili „Cvijet soli u cvijetu Jadrana[/pullquote]Na konferenciji, kojom službeno počinje provedba HERE, izostao je zbog bolesti projekt menadžer Lovre Jurišić, koji se u županijskom odjelu za razvoj i europske procese odradio  najveći posao za taj najopsežniji EU projekt u Zadarskoj županiji.

Projekt HERA – „Upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom nasljeđu Jadrana“ spada među dva projekta financirana u Hrvatskoj u sklopu Programa jadranske prekogranične suradnje na prvom pozivu za strateške projekte uz ukupnu preciznu vrijednost 8.842.600 EUR i ukupno vrijeme trajanja projekta 29 mjeseci. Hrvatski partneri na projektu su, osim Zadarske županije, Splitsko-dalmatinska županija, Šibensko-kninska županija, Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska županija i Primorsko-goranska županija.

Prekogranični partneri su Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona i Grad Bihać (BiH), Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne gore, Albanski razvojni fond, Općina Postojna i Općina Piran (Slovenija), Ministarstvo ekonomije republike Srbije, Provincija Rimini, Provincija Ravenna, Sveučilište Foggia, Regija Abruzzo, Consortium Europe Point Teramo (Italija) i Regija Jonski otoci (Grčka). Primarni cilj projekta je razviti unutar jadranskog područja zajedničku prekograničnu platformu za upravljanje održivim turizmom zasnovanim na zajedničkom kulturnom nasljeđu i njegovu promidžbu.

Kao glavni rezultati projekta navedeni su:

  • izrada zajedničkog akcijskog plana (JAP), kapitalizacija znanja dobro odrađenih inicijativa vezanih za kulturni turizam svih zemalja sudionica kroz rad tri radne skupine (promocija, edukacija, baština) koje će provesti analizu relevantnih strategija, državnih politika i rezultata ranijih projekata u domeni kulturnog turizma radi stvaranja okvira dobrih praksi koje imaju veliku vjerojatnost prijenosa i implementacije na jadranskom području.
  • kKreiranje zajedničkog HERA zaštitnog znaka (osnovana udruga HERA jadranskog nasljeđa) koji će materijalizirati preporuke odnosno modele dobre prakse i osigurati njihovu dugoročnost. Radne skupine prilikom izrade Akcijskog plana, uz nadzor HERA Upravnog odbora će definirati metodologiju i procedure koje će bilo koja druga inicijativa morati poštovati kako bi se dobio HERA zaštitni znak i to kao svojevrsna garancija kvaliteti. Jednom kad se definira, metodologija i procedura (pravila koja trebaju biti poštovana za dobivanje HERA zaštitnog znaka), ona će biti dana na uviđaj Ekspertima za rute kulturnog turizma Vijeća Europe, da i se nakon njihove povratne informacije i eventualnih korekcija definirali konačni Pravilnik za dobivanje HERA trademarka.
  • kako bi se smanjila sezonalnost turizma kroz turističku promociju kulturne baštine, projektom će se razviti 12 ruta kulturnog turizma kao modeli testiranja HERA zaštitnog znaka. Rute će sadržavati: obnovljene kulturno–turističke atrakcije, gastro ponudu, smještaj i ostale usluge, a osigurati će se i  jaka turistička promocija tih ruta, kroz njihovu promociju na velikih europskih sajmova turizma kroz izložbene prostore, seminare i sastanke s europskim turističkim operatorima (Milano, Madrid, London), izradu brojnih promotivnih materijala…
  • uspostavljeni posjetiteljski centri (isto kao model za testiranje HERA zaštitnog znaka)  s naglaskom na virtualne prezentacije kulturnog nasljeđa.
  • ppćenita promocija kulturnog turizma i njegov doprinos ekonomskom razvoju određenih sredina.

 

[pullquote align=”right”]Pilot projektom za Zadarsku županiju u sklopu HERA predviđena je izrada ortofoto snimke srednjovjekovnih bedema. U njima će obnoviti Morska vrata, prolaz cara Augustina i Mali Arsenal[/pullquote]Pilot projektom za Zadarsku županiju u sklopu HERA predviđena je izrada ortofoto snimke srednjovjekovnih bedema. U njima će obnoviti Morska vrata, Prolaz cara Augusta i Mali Arsenal. O tome je kratku povijesnu priča ispričala dr.Kornelija A. Giunio izražavajući na kraju želju i nadu da će Muraj postati šetalište i napokon se osloboditi vozila.

Konkretno, pilot projektom u sklopu kulturnog, ali i kreativnog turizma, koji je u trendu, planira se obnova i prezentacija tri zanemarene građevine koje su integralni dio sustava bedema. Radi se o Malom arsenalu, ostatku nekadašnje ulazne kule Kaštela na zapadnom kraju sačuvanog poteza bedema, zatim Vratima Sv. Krševana, te Prolazu cara Augustina u istočnom dijelu grada, sa sačuvanim zidinama od 1. do 16. stoljeća. Također, predviđena je i izrada kompletne snimke postojećeg stanja bedema grada.

Projektom će se financirati izrada snimke postojećeg stanja bedema Grada Zadra što obuhvaća izradu: ortofoto plašta bedema, arhitektonskog snimka i tehničkog opisa s opisom stanja i prijedlogom potrebnih radova s procjenom stanja zidina.

Radovi na obnovi Vrata Sv. Krševana obuhvatili bi, s kopnene strane, arheološka i konzervatorska istraživanja, čišćenje kamenih dijelova slavoluka, rekonstrukciju uglova vijenca i kapitela te statičku sanaciju zabata. Ulaz s morske strane zahtijeva čišćenje, rekonstrukciju i konzervaciju arhitektonskih i skulptoralnih dijelova, uklanjanje betonskih dijelova i konzerviranja.

Projekt obnove i turističke valorizacije Prolaza cara Augusta predviđa arheološka istraživanja prostora između antičkog i ranosrednjovjekovnog bedema, pažljivo čišćenje zida bedema iz svih razdoblja od raslinja, konzervatorska istraživanja i konzervatorske radove (preslagivanje, zidanje i učvršćivanje), prezentaciju i uređenje dvorišta kao mjesta za odmor nakon obilaska s informativnim panoom.

Mali arsenal u potpunosti je očuvan. Radovi će obuhvatiti izmjenu krovnog pokrova, sanaciju svoda, uređenje poda i zidova te izmjenu odnosno uvođenje nužnih instalacija. Ovakva obnova omogućila bi uspostavljanje multimedijalnog (izložbenog i virtualnog) centra za posjetitelje te polaznu točku za upoznavanje povijesti gradskih utvrda, te putokaz za njihov obilazak i razgledavanje. Ujedno bi sama građevina dobila primjerenu namjenu.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...