U Dalmaciji se svake godine rađa sve manje djece. Tomu u prilog govore i egzaktni podaci o natalitetu za 2013. godinu, prema kojima je lani u Splitu rođen o 4500 djece, što je za gotovo pet stotina manje negoli 2010., kad je u najvećem dalmatinskom rodilištu zaplakalo 4 991 novorođenče. Slična situacija i u drugim gradovima – u Sinju je broj poroda prepolovljen, a u Šibeniku su “izgubili” dva razreda djece…
Unatoč poražavajućim podacima, natalitetna socijalna politika, barem kad su u pitanju jedinice lokalne samouprave, takva je da se teško ikoga može stimulirati na povećanje obitelji. Istražili smo stoga kakva je trenutačno situacija s naknadama za novorođenčad u drugim dalmatinskim gradovima i hoće li se ijedna vlast, po uzoru na zagrebačku, “drznuti” možda povećati ovu vrstu socijalne pomoći.
U metropoli, naime, vrlo izdašno nagrađuju novorođene stanovnike – za prvo dijete dobiva se 1800 kuna, za drugo 3600 kuna, a za treće i svako daljnje dijete vrtoglavih 54.000! Ta se svota ne isplaćuje odjednom, nego tijekom šest kalendarskih godina u jednakim godišnjim obrocima (po 9000 kuna), no vjerujemo da zagrebački roditelji nemaju ništa protiv…
Tri milijuna za bebe
Najviše senzibilnosti kad je u pitanju socijalna politika pokazao je bivši gradonačelnik Željko Kerum. Naknade za novorođenčad, koje su i trenutačno na snazi, podignuo je dva puta – prvi put 2009. godine (čim je došao na vlast, op.a.), kad je donio odluku da se svako dijete nagrađuje s 2000 kuna umjesto s dotadašnjih 1500 kuna. Prije dvije godine Kerumova vlast podiže naknadu za treće i svako daljnje dijete na 3000 kuna.
Na pitanje postoje li naznake da će se spomenute pomoći mijenjati, u smislu smanjenja ili povećanja, iz splitskog Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu odgovaraju diplomatski kako je u pripremi prijedlog Odluke o socijalnoj skrbi i svi zainteresirani građani mogu sudjelovati sa svojim prijedlozima. Grad Split je, inače, lani iz proračuna za novorođenu djecu izdvojio tri milijuna kuna. Na isplatu naknade roditelji čekaju maksimalno mjesec dana, doznajemo u splitskoj upravi.
To se, međutim, ne odnosi na dužnike za komunalnu naknadu koji zbog nepodmirenih obveza prema Gradu mogu ostati i bez nagrade za dijete ili će im ona biti umanjena za iznos duga. Riječ je o novoj politici gradske uprave koja vrlo rigorozno nastupa u naplati potraživanja, režući i brojne socijalne pomoći, pa tako i naknade za novorođenčad.
Drastično rezanje naknada
Od 1. siječnja svaka novorođena beba u Zadru dobit će 2000 kuna naknade iz gradskog proračuna. Isti iznos naknade dobivat će obitelji i za svako sljedeće rođeno dijete. Prije ove odluke za drugo se dijete dobivalo tri, a za treće i svako sljedeće dijete po pet tisuća kuna.
Drastično rezanje porodiljnih naknada pročelnik gradskog ureda za socijalnu skrb Mario Pešut objasnio je riječima kako je to bila “populistička mjera čelnika lokalne samouprave koja sigurno ne utječe na povećanje prirodnog prirasta, a koja u Zadru dobiva simboličan karakter primjeren stanju u proračunu”.
Upravo u tom populizmu najjači je bio bivši gradonačelnik Zvonimir Vrančić u svojoj predizbornoj kampanji, koji je obećao poticaj za rodilje od 2000 do 10.000 kuna.
Za prvo novorođeno dijete u obitelji, Grad Dubrovnik daje 1500 kuna, za drugo 2500 kuna, za treće četiri tisuće kuna. Za svako daljnje novorođeno dijete u obitelji iznos se povećava za 1500 kuna. Iznimno, pravo na dar za novorođeno dijete u iznosu od deset tisuća kuna ostvaruju roditelji djeteta s neprekidnim prebivalištem oba roditelja u povijesnoj jezgri Grada Dubrovnika najmanje šest mjeseci prije rođenja djeteta, roditelji djeteta s neprekidnim prebivalištem oba roditelja na području otoka Koločepa, Lopuda i Šipana i mještani Gornjih sela te Knežice, Šumeta,Čajkovice i Petrovog Sela.
Cijeli članak možete pročitati na portalu Slobodne Dalmacije…