Dobra je vijest da smo zadnji u Europi po prijevremenom prekidanju školovanja mladih od 18 do 24 godine, ali zato smo treći po trajanju nezaposlenosti, a kada je riječ o BDP-u, gori su od nas samo Bugari i Rumunji. Pokazuju to novi podaci Eurostatova istraživanja o kvaliteti života u 28 zemalja članica EU, objavljeni u povodu jučerašnjeg Međunarodnog dana sreće.
Španjolci žive najdulje
Po odustajanju od fakultetske naobrazbe blizu su nam Slovenci, a slijede Slovaci, Poljaci i Česi. Po dugotrajnoj nezaposlenosti svrstali smo se uz bok Grčkoj i Španjolskoj, gdje se na posao najdulje čeka, baš kao što smo uz te dvije zemlje u vrhu europskih zemalja po nezaposlenosti mladih. A nizozemski, austrijski, švedski… BDP po glavi stanovnika više no dvostruko premašuje hrvatski. Što se tiče kategorije očekivanog trajanja života prilično loše stojimo jer od 28 zemalja EU tek smo na 20. mjestu s očekivanim trajanjem životnog vijeka od 77 godina. Stanovnici većine zemalja članica EU dugovječniji su od nas jer očekivani životni vijek u naprednijim društvima raste pa tako kraće od Hrvata žive samo Bugari, Rumunji, Letonci i Litavci, a najdulje žive Španjolci – 82,5 godina. A prema prosječnoj plaći tek smo na 24. mjestu. Kada je riječ o omjeru plaća muškaraca i žena, u toj smo kategoriji deveti, s prilično velikom razlikom od 18 posto u korist muškaraca. Najveći je nerazmjer u Estoniji gdje su muškarci plaćeni 30 posto više od žena, a velike su razlike i u, zanimljivo je, Njemačkoj, zatim u Češkoj, Austriji i Slovačkoj, dok je najmanja razlika između muških i ženskih plaća u susjednoj Sloveniji, samo 2,5 posto. Prema prosječnom broju samoubojstava u razdoblju od 2010. do 2012. na 100 tisuća stanovnika u nas se ubila 1,4 osoba te smo time zauzeli 10. mjesto. Najmanje je samoubojstava u Sloveniji (0,7), Austriji, Španjolskoj i Njemačkoj (0,8), dok je prosječan broj samoubojstava najveći Litvi (6,7) i Estoniji (5,7).
Međutim, unatoč većim financijskim teškoćama stanovnici sunčanih zemalja očito više uživaju u životu: Hrvatska je, podijelivši 17. mjesto s Portugalom, negdje u sredini ljestvice po životnom zadovoljstvu, a slično vrijedi i za Italiju, Španjolsku, a tu je negdje i Grčka, dakle zemlje s jako lošim financijskim pokazateljima.
Za razliku od sreće, koja je pojam kratkotrajnog karaktera, zadovoljstvo životom mjerilo je opće kvalitete življenja i ne ovisi o materijalnom stanju, nego je vezano za društvenu potporu, odnosno bliskost s ljudima koji nas okružuju, koje volimo i koji nas vole.
– Naravno da je novac važan, ali ljudi su silno prilagodljivi, što dokazuje činjenica da se “povrate” i nakon velikih nesreća. Kad su financijski pokazatelji loši, najbolje je ono što je besplatno i ispunjava nas ako imamo zdravu djecu, dobrog partnera, ako imamo prijatelje s kojima smo bliski, osjećamo da je to naše bogatstvo i najvažnije stvari u životu. Katkad su u boljoj materijalnoj situaciji i vrijednosti više zasićene – mišljenja je naša cijenjena psihologinja Mirjana Krizmanić.
Spas u obitelji
A i njena kolegica psihologinja Dubravka Miljković ističe važnost koju mi pridajemo obiteljskom i prijateljskom okruženju kada se nađemo u nevolji.
– Kod nas su ljudi najzadovoljniji obitelji i prijateljima i iz tog segmenta crpe snagu za sve ono negativno što im se događa. To zamjećuju i stranci kad dođu k nama. Svi se oni čude kako se u nas ljudi puno druže po kavama. Nemaju možda što jesti, ali će uvijek naći kunu za kavu. Puno se i razgovara preko mobitela i šalje SMS poruka. Znači, možemo biti nezadovoljni plaćom, sigurnošću posla ili politikom, no bliski ljudi vratit će nam optimizam.