'KO TO MORE PLATIT…

Krcata Kalelarga, kratki rukavi, “cvike” i kava. Kriza, kakva kriza…

Žeminea Čotrić
Tamni način

Ma, ‘ko ovo može platit, drevna dalmatinska samodopadna pitanje-uzrečica izvrsno oslikava posljednjih nekoliko dana krcatih štekata, ulica, punih trgova. Kalelarga je najednom „oživjela“, riva se napučila šetačima, nije rijetkost vidjeti i kupača na Kolovarima. Kratki rukavi i sunčane naočale su obavezan modni detalj, u garderobne ormare su za neku novu priliku na duži rok spremljeni kaputi, debele jakne i slični zimski odjevni predmeti kojima sinoptička karta u minulim mjesecima ionako baš i nije bila naklonjena.

Proljeće nam je uranilo, rekli bismo odmah nakon jeseni koja je u klimatskom smislu poprilično potrajala. Kiše je smijenila vedrina neba, a sva je prigoda da bi nas uz nedostajeću zimu mogla zaobići i standardna bura u onim njenim poznatim udarima.

Mnoge pučke izreke i vjerovanja uz ožujak vezuju tzv. „tri marčane“, za koje se drži da moraju zapuhati u 3 navrata, u svakoj dekadi mjeseca po jedna. Takvo vjerovanje često ima utemeljenja u stvarnosti jer je ožujak (mart) najvjetrovitiji mjesec na Jadranu, a najčešći je vjetar u priobalju upravo- bura.

Pučki meteorolog čak predviđa i tri datuma u ožujku u kojima se bura javlja, no datumi su različiti u pojedinim krajevima. Osobito često se navode nadnevci 7., 17. i 27. ožujka. Ponegdje se na srednjodalmatinskim otocima navode i datumi 7., 14. i 21. ožujka. Danas je 14. i k tome petak, pa- ništa…

[pullquote align=”left”]Kratki rukavi i sunčane naočale su obavezan modni detalj, u garderobne ormare su za neku novu priliku na duži rok spremljeni kaputi, debele jakne i slični zimski odjevni predmeti kojima sinoptička karta u minulim mjesecima ionako baš i nije bila naklonjena[/pullquote]Ovakve datume treba dakle uzeti s velikom dozom rezerve jer, iako spomenuti nadnevci ponekad donesu buru, često se dogodi da bura u te datume uopće ne zapuše, a moguće je da tzv. marčane bure sasvim izostanu, kako se predviđa i sada.

Ožujak je prijelazno razdoblje proljeća u zimu, stoga složena gibanja opće atmosferske cirkulacije nisu svih godina jednaka. Zima je ponekad hladna, ponekad topla, pa tako i ožujak s vremena na vrijeme iznenadi brojnošću i intenzitetom svojih ciklona, ali i „mirnim“ vremenom bez jakih vjetrova, pojašnjava Rade Popadić iz Crometa.

Prostrana anticiklona i dalje većem dijelu Europe, pa tako i našim krajevima, osigurava toplo vrijeme uz obilje sunca pa temperature u svim krajevima prelaze 15 Celzijevih stupnjeva. U većini se mjesta, i na moru i na kopnu, mjerilo čak između 17 i 19 Celzija.

Pretežno vedro bit će i tijekom petka. U noći s četvrtka je puhala slaba do umjerena bura, danju nas čeka većinom slab vjetar s mora. Minimalne jutarnje temperature većinom se kreću od 8 do 13 C, najviše dnevne bi trebale biti od 15 do 20 stupnjeva.

I sutra nam predstoji ugodan dan. U subotu se tako prognozira nastavak pretežno vedrog vremena, no spuštanjem mraka na sjevernom Jadranu dolazi umjereno naoblačenje, uglavnom u zaleđu Kvarnera uz mogućnost kišnih kapi. Puhat će slaba bura i tramontana, u drugom dijelu dana u jačanju kada na otvorenom moru Dalmacije i podno Velebita može biti vrlo jakih udara. Najviše dnevne temperature od 16 do 22 Celzija, najavljuje Crometeo portal.

U nedjelju, u početku, u Dalmaciji promjenjivo, uz mogućnost slabe kiše, ali iza podneva posvuda pretežno vedro premda će puhati umjerena, ponegdje prolazno i jaka bura.

Divno i krasno, ali – ipak…

Meteorološko proljeće došlo nam je znatno prije kalendarskog, pa nas mjesec ožujak od početka dariva obiljem sunca. No čini se da bi isti taj mjesec do kraja mogao pokvariti dojam i donijeti nam dan-dva osjetnog zahladnjenja kojim bismo “platili” proljetni uranak.

Iako ovakvu prognozu nitko službeno neće potvrditi jer ne vole prognozirati vrijeme dulje od deset dana, ovakav meteoscenarij dade se zaključiti po tzv. srednjacima prognostičkih modela. Njima se prognoziraju općeniti trendovi, odnosno hoće li vrijeme biti s više kiše, sušno, hladnije ili toplije od prosjeka, no nije riječ o detaljnoj prognozi, tvrdi u Sl. Dalmacija.

[pullquote align=”right”]Pretežno vedro bit će tijekom petka. U noći s četvrtka je puhala slaba do umjerena bura, danju nas čeka većinom slab vjetar s mora. Minimalne jutarnje temperature većinom se kreću od 8 do 13 C, najviše dnevne bi trebale biti od 15 do 20 stupnjeva[/pullquote]Takvi modeli, piše kolegica Ojdana Koharević, kažu kako ožujak, barem na dan-dva, mora prirediti nešto hladnije vrijeme, kada se očekuje i znatni pad temperatura. Bilo je godina, kažu meteorološke arhive, kada je u ovome mjesecu bilo i snijega, pa je tako od 8. do 10. ožujka 1976. u Pargu (Gorski kotar) palo 112 cm snijega.

Hoće li uz zahladnjenje biti i snijega nitko neće potvrditi, no kako se vidi iz američkih i europskih prognostičkih modela, ne isključuje se mogućnost da nas zadnja dekada ožujka pogodi i iznenadi – zakašnjelim zahladnjenjem „tipa studenoga ili prosinca“.

To nipošto neće biti dobro za naša polja. U ovo vrijeme vegetacija je uranila najmanje 20 dana, tako da će maslina cvjetati već krajem mjeseca, a loza je već propupala i ne bi bilo dobro da ih zahvati mraz, upozorava u dnevniku mr. Stanislav Štambuk iz HPSS-a.

Kako bilo, zahladni li, to bi se moglo poklopiti s dolaskom kalendarskog proljeća koje nam stiže 20. ožujka poslijepodne i taj je dan, kako se sada čini, i zadnji dan stabilnog vremena…

Da pahulja može biti i u proljeću potvrđuju meteorološke statistike, kaže Rade Popadić iz Udruge Crometeo, podsjećajući na ne tako davnu 1995. kada se snježni pokrivač u Dalmaciji zadržao puna tri dana, i to 28., 29. i 30. ožujka.

Ožujak je dvije trećine u zimi, a samo desetak dana u proljeću. Baš zbog toga još uvijek niskih temperatura, more se teško zagrijava pa tako lakše prodire hladan zrak. U prilog tome govore i podaci o rekordnoj hladnoj 1956., kada je snijeg padao od 11. do 13. ožujka i zadržao se puna četiri dana. Sniježilo je i u ožujku 1971., kada je u Splitu, 6. i 7. ožujka, palo sedam centimetara snijega, nabraja u SD Popadić i dodaje kako je snježnih ožujaka bilo i ranije, pa je 14. i 15. ožujka 1962., također u Splitu palo tri centimetra snijega. Ekstremno hladan bio je i ožujak 1963. jer je 1. ožujka u Šibeniku bilo čak minus 8, u Splitu minus 7, dok je u Dubrovniku temperatura bila minus 4 stupnja…

To tek u svrhu opreza, premda, aktualna slika stanja ni po čemu ne daje za pravo alarmantnim scenarijima. Pa ni arhiva, ne samo HR, nego i susjedstva. Eto, 13. i 14.3. 1473. započele su vrućine sa sušom i završile nakon pola godine, 24. rujna. U Mađarskoj se, tvrde povijesni meteo- udžbenici, mogao bez problema prehodati i Dunav.

Ha, sad, tko to može platit, more sunce, kava, velika, mala, kratka…

Kriza, kakva kriza.

Ostavi komentar koristeći Facebook



 

Listen on Online Radio Box!

Svira(lo) na Anteni Zadar 97,2

Listen on Online Radio Box!

10 najemitiranijih na Anteni Zadar