Teška socijalna situacija čini se ostavlja sve više traga i na prehranu školaraca. O prehrani najmlađih, štoviše pothranjenosti, govorilo se u Saboru, na problem se po povratku s daleke turneje osvrnuo i premijer. Iz Zavoda za javno zdravstvo, pak, potvrđuju da je pretilost djece sve veći problem.
“Pogledao sam nedavno sliku svoje generacije u prvom osnovne, ’74. godine. Oni kojima smo se tada ružno i zlostavljački rugali da u deblji, prema današnjim kriterijima su mršavi, a svi mi smo bili mršavi, suhonjavi i žilavi, bili smo zdravi”, prisjetio se premijer Zoran Milanović najranijih školskih dana i konstatirao kako je problem današnje generacije, loša prehrana, vidljiv u prekomjernoj težini u svim razredima.
“Da roditelji nemaju za topli obrok ako ga moraju platiti, to vjerujem i to je pitanje socijalnog sustava, ali veći dugoročno problem za tu istu djecu je što će doći doma i imati na raspolaganju, u odnosu na nekad, puno veću količinu loše hrane, iz uvoza u pravilu ali slobodno smo tržište, koje će ih dugoročno kao ljude zdravstveno opterećivati.”
Tim većim problemom, točnije njegovim posljedicama bavi se Zavod za javno zdravstvo. Prema istraživanju koje se svake četiri godine provodi u 30-ak europskih zemalja, u Hrvatskoj među djecom od 11, 13 i 15 godina, problem nije pothranjenost, već prekomjerna težina ili pretilost, kaže voditeljica Službe za školsku i adolescentsku medicinu Marina Kuzman. Zabrinjavajuća su dva trenda.
“Ne samo da se nama povećava taj postotak ili udio djece koja imaju povećanu tjelesnu težinu, nego se naša djeca na toj nekakvoj usporednoj ljestvici s drugim zemljama Europe, sve više pomiču prema onima koji su deblji. Mi imamo 20-ak % dječaka i 10-ak % djevojčica. U dobi od 13 godina, mi smo na 4., a u dobi od 15 godina na 5. mjestu”, rekla je Kuzman dodavši kako je to hrvatski prosjek. “No statistika je ipak statistika”, napominje.
“Na individualnoj razini je moguće i da djeca imaju i neodgovarajuću prehranu, nedovoljno hrane, da budu u krajnjoj liniji i gladna, ali kada govorimo o populacijskom problemu, onda je naš problem prekomjerna tjelesna težina kod djece. Jako bi morali paziti na to. Nisu djeca kriva, djeca su samo odraz onoga kako se mi prema njima ponašamo.”
A zabrinut napisima o četiri posto gladnih školaraca u nekim zagrebačkim školama, u Saboru je progovorio laburist Branko Vukšić nudeći i prijedlog.
“Da saborski zastupnici odvoje pola paušala mjesečno za djecu, da nađemo model i pomognemo školama koje nemaju organiziranu prehranu za djecu”, rekao je Vukšić.
Tko zna, možda bi bilo jednostavnije češće ih ugostiti u saborskoj kantini.