Uranila je dan u odnosu na drevnu prognozu, ali je ipak tu, s nama- bura. Normalno kako znate ono za tri bure u trećem mjesecu, napose ako ste s mora. Dakle, pučka vjerovanja uz ožujak vezuju tri “marčane bure” – što zasigurno ima temelja u činjenici da su nam preci u prognozi „igrali na siguricu“ budući je ožujak ionako najvjetrovitji mjesec na Jadranu, a bura najčešći vjetar. Narodni meteorolog predviđa i tri datuma u ožujku u kojima se bura javlja…
Nadnevci su doduše različiti u pojedinim krajevima. Osobito često se navode 7., 17. i 27. ožujka, a ponegdje – na srednjodalmatinskim otocima – 7., 14. i 21. ožujka. Te “prognoze” treba uzeti s popriličnom rezervom jer se dogodi da tih dana uopće ne zapuše bura, pa i da izostanu sve tri marčane bure, premda je to, mora se priznati, rijedak slučaj.
– Ožujak je mjesec u kojem se sukobljavaju dva godišnja doba; nadolazeće proljeće i odlazeća zima. Iz hladnijeg dijela godine postupno prelazimo u topliji, a taj prijelaz često je popraćen dinamičnim vremenskim zbivanjima. Jedno iz obilježja mjeseca ožujka jesu i bure, u puku poznatije kao marčane bure, a da bismo shvatili razloge njenog nastanka moramo se osvrnuti na prosječnu sinoptičku situaciju toga razdoblja. Hladni dio godine nad Jadranom i ostatkom Sredozemlja obilježava blaga dominacija polja niskog tlaka zraka. Sredozemlje je tada toplije od ohlađenog euroazijskog kopna na kojem dominira visoki tlak (anticiklona). Zbog toga su ciklone na Jadranu upravo najčešće od listopada do travnja, kazuje Rade Popadić iz Crometea.
[pullquote align=”left”]Pučka vjerovanja uz ožujak vezuju tri “marčane bure” – što zasigurno ima temelja u činjenici da su nam preci u prognozi „igrali na siguricu“ budući je ožujak ionako najvjetrovitiji mjesec na Jadranu, a bura najčešći vjetar[/pullquote]Bura nam, hvala Bogu nakon pustih kiša, dolazi i već je stigla. To najvjerojatnije znači i kraj dominaciji pljuskova i kišobrana. Količina oborine za veljaču, i prosječna, pa i rekordna, u nekim je mjestima bila je nadmašena već sredinom mjeseca, a promjenljivo vrijeme u posljednja dva tjedna pridonijelo je povećanju popisa meteoroloških postaja na kojima nikada prije u drugom mjesecu nisu zabilježene količine oborine kao sada. Bilogora, Bjelovar, Varaždin, Krapina, Puntijarka, Zagreb Maksimir, Sisak, Karlovac, Ogulin, Parg, Poreč, Pazin, Rijeka, Senj, Rab, Zavižan i Zadar samo su neka mjesta.
Trenutačno raspoloživi podaci upućuju na zaključak o „toploj“ i „ekstremno toploj“ veljači, pri čemu valja naglasiti kako nikada u poznatoj povijesti mjerenja srednja temperatura zraka u veljači nije bila tako visoka kao 2014. u Poreču, Pazinu, Rabu, Zadru, Šibeniku, Splitu, Hvaru, Komiži, Makarskoj, Dubrovniku, a vrlo blizu rekorda bili su Knin, Gospić i Rijeka.
– Ukoliko ste imali dojam da vam u veljači nikada nije bilo toplije, sada imate i službenu potvrdu za takvim dojmom! Prema obradi službenih meteoroloških podataka s mjerne postaje DHMZ-a Split Marjan, ovogodišnja veljača bila je najtoplija od početka službenih mjerenja. To znači da od 1930. do danas nije bilo toplije veljače, nikada, ističe Popadić otkrivajući kako nas uskoro čeka trajnija stabilizacija vremena. Na Jadranu će sljedeće dane obilježiti bura koja podno Velebita može imati i orkanske udare, ali i porast temperature, osobito u Dalmaciji gdje će bura imati ulogu toplog fenskog efekta.
Petak nam donosi pretežno sunčano i suho, tek ponegdje uz prolaznu promjenjivu naoblaku. Puhat će umjerena, ponegdje i jaka bura s olujnim udarima, podno Velebita s orkanskim udarima. Jutarnje temperature bez promjene, a najviše dnevne od 13 C do 20 Celzija.
U dane vikenda čeka nas stabilno i pretežno sunčano. I dalje će povremeno puhati bura koja će ponegdje imati olujne, podno Velebita i orkanske udare, ali usprkos buri, bit će natprosječno toplo, potvrđuju i iz DHMZ-a. Međutim, nikada ne reci- nikada.
Kakvo fašnik vreme ima, tak se ravna i korizma, tvrdi stara pučka izreka. U minuli utorak je kiša lila „k’o iz kabla“. Neće valjda… Tu je i upozoravajući arhivski podatak: na Dan žena, 8.3. 1932. na Griču (Zagreb) izmjerilo se 66 cm snijega.
[pullquote align=”right”]Bura nam, hvala Bogu nakon pustih kiša, dolazi i već je stigla. To najvjerojatnije znači i kraj dominaciji pljuskova i kišobrana. Količina oborine za veljaču, i prosječna, pa i rekordna, u nekim je mjestima bila je nadmašena već sredinom mjeseca[/pullquote]Kako bilo- petak će u većini krajeva biti pretežno sunčano i suh, uglavnom u Dalmaciji uz prolazno više oblaka tek ponegdje može biti pokoja kišna kap. Puhat će umjerena do jaka, podno Velebita i olujna bura, oslabit će u drugom dijelu dana. Minimalne jutarnje temperature zraka u zaobalju od 3 do 8 C, uz obalu i na otocima od 8 do 13 C. Najviše dnevne temperature od 14 do 20 stupnjeva.
U subotu nam slijedi pretežno sunčano i suho. Puhat će umjerena, ponegdje i jaka bura s olujnim udarima. Jutarnje temperature bez promjene, najviše dnevne većinom od 15 do 21 Celzijev stupanj. I nedjelja će proći u znaku sunčanog i natprosječno toplog vremena. Bura će tek malo oslabiti u odnosu na tri prethodna dana.
Dugoročne prognoze, za više mjeseci unaprijed, premda nisu poudane kao one za mjesec dana, ili posebice za desetak dana, upućuju na nastavak iznadprosječne topline u idućih pola godine, pri čemu je vjerojatnost ostvarivanja pozitivnih odstupanja iznad prosječne temperature u većini mjeseci viša za 70 posto u odnosu na uobičajen standard, pojašnjava Zoran Vakula. Kompjutorski izračunu rijetko kada daju ekstremne vrijednosti, ali iz verifikacija dosadašnjih rezultata može se zaključiti kako je velika vjerojatnost da neki iz skorih šest mjeseci barem ponegdje ponovno bude i ekstremno topao, ponajprije lipanj i kolovoz. Naravno, to upućuje i na prognozu iznadprosječnosti i cijelih sezona, i proljeća i ljeta, ne samo u zemlji, nego i široj okolici RH. Ne smije se zaboraviti kako je riječ o dugoročnim prognozama. U siječnju nisu opravdale očekivanja, ali u većini slučajeva su za naš dio Europe prilično dobre i vrijedne daljnjih analiza i praćenja.