U srijedu, 19. ožujka, katolički vjernici diljem svijeta slave blagdan Svetoga Josipa. Na području Zadarske županije posebno se štuje u Obrovcu, a ovogodišnja proslava je u znaku spomena 220 godina obnove župne crkve (1794-2014).
Lijepi sakralni objekt, inače zaštićeni spomenik kulture, sagrađen je u 15. stoljeću i renoviran koncem 18. stoljeća. Teško je stradao i za Domovinskog rata kada je uslijed požara podmetnutog u noći s 22. na 23. ožujka 1993. izgorjelo i srušeno krovište crkve i izgorio sav crkveni namještaj čime je na vjerskom objektu pričinjena velika materijalna šteta.
Misno slavlje na sam blagdan u 10:00, u župnoj crkvi, predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić, a nakon mise i tradicionalnu procesiju s kipom sv. Josipa ulicama Obrovca.
[pullquote align=”left”]Na području Zadarske županije posebno se štuje u Obrovcu, a ovogodišnja proslava je u znaku spomena 220 godina obnove župne crkve (1794-2014)…[/pullquote]Proslavi blagdana prethodi duhovna obnova od 16. do 18. ožujka koju vodi don Zvonimir Badurina Dudić, usporedno s Križnim putem, odnosno krunicom sv. Josipa.
Dan uoči blagdana, u utorak, 18.ožujka, s početkom u 18 sati, u Pučkom otvorenom učilištu Obrovac, učenici Glazbene škole „Blagoje Bersa” održat će koncert u čast Dana grada Obrovca.
Nastupit će puhački orkestar kojeg vodi prof. Dražen Habuš, klapa Bersice predvođena prof. Marjanom Dušević, kao i Anita Perović, sopran, koju je pripremila prof. Nela Šarić, a za glasovirom je prati prof. Nenad Novak. Učenici će izvesti prigodni program zabavnih pjesama obrađenih za puhački orkestar i dalmatinskih narodnih pjesama. Ulaz na koncert je slobodan.
Svetkovina sv. Josipa svečano se slavi i u istoimenoj župi na Plovaniji u Zadru u srijedu 19. ožujka. Mise su u 8.30, 10 i 16 sati. Svečano koncelebrirano slavlje u 18:00 predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
U utorak 18. ožujka Svečana Večernja je u 18 sati, a misu u 20.30 sati predvodi don Marin Batur. Pripravu i trodnevnu duhovnu obnovu, misu i euharistijsko klanjanje u župnoj crkvi sv. Josipa, predvodio je pak p. Arkadiusz Krasicki.
Sveti Josip, zaručnik je Marijin i Isusov hranitelj. Odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. godine, proglašen je zaštitnikom hrvatskog naroda.
[pullquote align=”right”]Svetkovina sv. Josipa svečano se slavi i u istoimenoj župi na Plovaniji u Zadru u srijedu 19. ožujka. Mise su u 8.30, 10 i 16 sati. Svečano koncelebrirano slavlje u 18:00 predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić[/pullquote]Prema kršćanskom nauku, Josip je bio potomak iz Davidova kraljevskoga roda pa je po njemu i Isus bio Davidov potomak. Radio je kao siromašni tesar iz Nazareta i u njegovoj je blizini Isus proveo svoje djetinjstvo i mladost, živeći jednostavnim radničkim životom. Kršćani slave Josipa, Marijinog zaručnika i Isusova poočima kao sveca i kao Božjeg odabranika, kome je Bog povjerio da bude glava nazaretske obitelji u kojoj se ostvarilo utjelovljenje Isusa.
Bio je pobožan čovjek, znao je ići pravim putem. Imao je plemenitu dušu. Primio je Mariju i Isusa pod svoj krov, pratio ih kroz život i branio, prehranjivao ih je radom svojih ruku. Po duši je bio pravednik, tj. svetac, po dostojanstvu Marijin suprug, muž nebeske kraljice, a po zanimanju othranitelj Isusa, Sina Božjega.
Prvo značajnije štovanje sv. Josipa započelo je tek oko 850. godine u Reichenauu, a kasnije su ga osobito promicali sveti Bernard iz Clairvauxa, sveta Tereza Avilska, sveti Franjo Saleški, Ivan Gerson, franjevci i papa Siksto IV., koji je uveo blagdan sv. Josipa obveznim za svu Crkvu. Sv. Josip je zaštitnik bolesnika i umirućih i uzor obiteljskog života te pokazuje kako se služi Isusu, spasitelju čovjeka.
Blagdan sv. Josipa je 19. 3., a slavi se i 1. svibnja kao sv. Josip radnik. Njemu su posvećene mnoge molitve kao što su: litanije sv. Josipa, krunica sv. Josipa, trodnevnice, devetnice i sl. Posvećena mu je srijeda, kao njegov dan. Ožujak je mjesec posvećen sv. Josipu, a postoje i bratovštine sv. Josipa. Ponegdje se Dan očeva slavi na njegovu svetkovinu 19. ožujka.
Habsburška dinastija naročito je štovala sv. Josipa. Nastao je običaj, da se carskim prinčevima daje ime “Josip” (njem. Joseph). Tako su Habsburgovci imali careve: Josipa I., Josipa II. i Franju Josipa I.
Sv. Josip se naročito štuje u Italiji (pogotovo na Siciliji), u talijanskim zajednicama u SAD-u, na Filipinima, u Kanadi, na Malti, u Španjolskoj, a sv. Josip je svetac patron brojnih gradova, krajeva i država širom svijeta, poput Kölna, Winnipega, Ottawe, obje Amerike, Austrije, Filipina, Vijetnama, Belgije, Kine, Meksika, Perua, Južne Koreje, Kanade, uključujući i RH. Također je zaštitnik nerođene djece, očeva, emigranata, umirućih, trudnica, radnika, tesara, blagajnika, inžinjera, graditelja, slastičara…