Zdravlje srca i krvnih žila nije povezano s mastima koje konzumiramo! Koliko vam god to nevjerojatno zvučalo, tabue o uzročno-posljedičnoj vezi između koronarnih bolesti i masne hrane ruši nova studija Britanske zaklade za srce koja je objedinila čak 72 istraživanja provedena na uzorku od 600 tisuća ispitanika.
Masti i proteini polako, ali sigurno vraćaju reputaciju zdrave hrane, a glavni krivci za bolesti postaju – ugljikohidrati.
Brašna i šećeri neželjeni
Dr. Rajiv Chowdhury voditelj je dosad najopširnijeg istraživanja, prenosi Business Insider. On objašnjava da su glavni neprijatelji zdravlja bijeli kruh, bijela riža, krumpir, rafinirani šećeri i industrijski obrađene soli…
Apsolutni hit u gastronomiji, uz nedodirljivo mjesto koje na tronu poželjnih masti drži ekstradjevičansko maslinovo ulje, jest svinjska mast. Gledate li na masne kiseline koje sadrži, svinjska mast bolja je od maslaca. Sadrži 60 posto mononezasićenih masti, a te masti povezane su s niskim rizikom od srčanih bolesti. Maslac, za usporedbu, sadrži 45 posto mononezasićenih masti.
Većinu mononezasićenih masti u svinjskoj masti čini oleinska kiselina, vrlo zdrava masna kiselina koja pomaže radu srca i koja je povezana s manjim razinama lošeg LDL kolesterola.
– Masti koristimo u svakodnevnoj prehrani i one su, nakon ugljikohidrata, najvažniji izvor energije za organizam i važan izvor vitamina A, D, E i K jer su to vitamini topivi u mastima – objašnjava mg. Mirela Marić, nutricionistica iz poliklinike Aviva.
Među tabue također svrstava podjelu na dobre i loše masti.
– Postoji dobar i loš unos masti. Loš je ako nam se glavnina prehrane temelji na zasićenim mastima poput masnog mesa, maslaca, hidrogeniziranih masti i slično, dok su puno prihvatljivija maslinova ulja, biljna ulja bogata omega-3 masnim kiselinama te masti iz plave ribe i orašastog voća. Uravnotežimo li unos dobrih i loših masti i ako one ne prelaze 30 posto dnevne energije dobivene kroz masnoću, postižemo prehrambenu ravnotežu unosa masti – precizna je magistrica Marić.
– Želimo li konzumirati samo namirnice iz kojih se dobivaju dobre masti, moramo paziti da koristimo što je više moguće biljne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama, kao što su to maslinovo, suncokretovo, repičino i sojino ulje, avokado, masline i orašasto voće.
Također, barem tri puta tjedno trebalo bi konzumirati ribu zbog izvora omega-3 masnih kiselina. Smanjimo li ukupne masnoće i životinjske masti koje jedemo – masno meso, svinjetinu, punomasne mliječne proizvode i drugo – regulirat ćemo kolesterol – dodaje. Nutricionistica objašnjava da pravilan odabir masti mjesto u prehrani ima već u prvom dnevnom obroku.
Nema do dobrog doručka
Doručak je izrazito važan, daje energiju za cijeli dan, jača imunitet i pomaže pri gubitku suvišnih kilograma. Kako? Jednostavno, aktivira bazalni metabolizam.
Doručak opskrbljuje potrebnim vitaminima, mineralima, tekućinom, antioksidansima i vlaknima, pogotovu konzumirate li žitarice i mlijeko, voće, povrće, integralni kruh s margarinom, svježe cijeđene sokove… Problem visoke razine kolesterola, koji je vrlo čest bez obzira na životnu dob, savjetuje nutricionistica Marić, možete riješiti ograničavanjem unosa namirnica bogatih kolesterolom poput proizvoda od bijelog brašna, punomasnih mliječnih proizvoda, mesa ili ribe prženih u dubokom ulju.
Preporučuju se za prehranu žitarice i proizvodi od žitarica, meso, zamjene za meso, riba, masti i ulja, margarin, obrano mlijeko, svježi posni sirevi, voće i povrće, juhe, zamrznuti deserti poput jogurta, sladoleda, sorbeta, voćnog sladoleda s niskim udjelom masnoća i šećera, keksi, kolači ili pite pripremljeni samo s bjelanjkom, obranim mlijekom, biljnim uljem ili margarinom, ali nikako ne dodatno šećerenje – savjetuje magistrica.
Hrvati konzumiraju relativno malo voća, što je krivi koncept jer voće treba biti zastupljeno u barem dva dnevna obroka, najbolje u doručku, užini ili međuobroku. Uz to, sjemenke lana sjajna su i posve zanemarena namirnica u široj prehrani.
Ponovna popularnost margarina mnoge je zbunila, no on je, pojašnjava magistrica Marić, jedan od najpopularnijih proizvoda koji se proizvodi od biljnih ulja. K tome, margarini kakvi se danas proizvode obogaćeni su vitaminima, najčešće E, A i D topivima u mastima.
– Hidrogenizirane masti, od kojih su se nekada proizvodili margarini, više se ne upotrebljavaju, a njihove moderne inačice nutricionistički gledano na visokoj su razini kao proizvodi biljnog porijekla i ne mogu sadržavati kolesterol. Štoviše, njihov je profil masnih kiselina poželjan jer sadrže više nezasićenih masnih kiselina i manje zasićenih, koje su prepoznate kao nepoželjne za zdravlje.