U sklopu projekta Blagostanje kroz raznolikost u periodu u Karlovačkoj, Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji provest će se informiranje javnosti o radionicama iz ekološke poljoprivrede i to u periodu od 10. ožujka do 21. ožujka.
Projekt se obraća dugotrajno nezaposlenima u namjeri da ih osposobi za samozapošljavanje u području ekološke poljoprivrede, a Blagostanje kroz raznolikost i poboljšanje pristupa tržištu rada ugroženih skupina sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 156.866 eura, a EU sudjeluje s 148.547 eura, ili 95 posto ukupnih troškova.
Misija Projekta osnaživanje je ljudskog potencijala s ciljem da on postane pokretač razvoja u svojim sredinama. Polaznici projekta imat će jedinstvenu priliku kreativno sudjelovati u procesu od početka realizacije do plasmana proizvoda na tržištu uz pomoć stručnjaka raznih profila sa Sveučilišta u Zadru i partnerskih institucija.
Nositelj Blagostanja kroz raznolikost jest Sveučilište u Zadru, a partneri su Hrvatski zavod za zapošljavanje – područni uredi Zadar i Gospić, Razvojna agencija Ličkosenjske županije LIRA i Društvo za promicanje kulture življenja „Zvono uz Kupu“ iz Karlovca. Zadarskoj županiji su centri projekta Benkovac, Gračac, Obrovac, Srb i naravno –Zadar.
Inače, u Svečanoj dvorani Sveučilišta (Obala Kralja Petra Krešimira IV broj 2, II. kat), Pomorski odjel priredio je javno izlaganje u sklopu studija Podvodnih znanosti i tehnologija.
[pullquote align=”left”]Blagostanje kroz raznolikost i poboljšanje pristupa tržištu rada ugroženih skupina sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 156.866 eura, a EU sudjeluje s 148.547 eura, ili 95 posto ukupnih troškova[/pullquote]U programu su sudjelovali: Doc. dr. sc. Claudia Kruschel, Sveučilište u Zadru, Pomorski odjel :„Pozdrav i uvod u studij Podvodne Znanosti i Tehnologije”, Prof. dr. sc. Anamarija Frankić, University of Massachusetts, Boston, USA: „Biomimikrija za održivo korištenje obalnih sustava”. Također i Edi Piplović, Student, PZT: „Izvješće o istraživanju obalnih zajednica”, a zatim je uslijedilo predstavljanje završnih studentskih projekata: „Jazine: kako doprinijeti dugoročnoj čistoči uvale”, „Integrirani uzgoj ribe i školjkaša: otpad kao hrana”, „Kvaliteta mora na području Brodarice: zagađenje olovom i kako ga riješiti” „Alternativna riješenja iz biomimikrije za smanjivanje obraštaja na uzgajalištu Cromaris”, „Problem industrijskog zagađenja rijeke Zrmanje”, „Održivi razvoj Makarske luke: gradnja lukobrana”, „Održivi Sportski Ribolov: ulovi i pusti!”, „Uzgajanje faune bentosa ispod ribljih kaveza: spriječavanje anoksije”, „Šibenska luka: zagađenje teškim metalima i moguća riješenja”, „Luka Gaženica: smještaj i značaj nove luke”, „Vransko jezero: prošlost, sadašnjost i budućnost zaštite i korištenja”, „Uvala Preko: riješavanje sezonskog sidrenja i slijevanja oborinskih voda u more” i „Održivi razvoj Makarske luke: gradnja lukobrana“.
Naročito je bilo zanimljivo prvo javno izlaganje o biomimikriji u Hrvatskoj koje podučava kako primijeniti znanje iz prirode u svakodnevnom životu čovjeka. Konkretno, govori o najčvršćem i najzdravijem ljepilu, koje koristi dagnja u moru, i kako se primjenjuje u industriji; uči kako napraviti materijale, kao što je koža morskog psa, na kojima se ne mogu razvijati bakterije i mikroogrganizimi, a bez upotrebe biocida. Ova znanja iz prirode studenti Sveučilišta u Zadru imali su prilike učiti i primijeniti kroz rad na projektima u dva nova kolegija prof. Anamarije Frankić: Biomimikrija i Održivo korištenje obalnih sistema.
Isto tako, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru, organizirao je javno predavanje u Gradskoj knjižnici Zadar, na temu; ‘Odnos prema kulturnoj različitosti u RH’.
Kulturna različitost je sveprisutna sintagma i politički ideal, osobito u Europi koja se ujedinjuje pod krilaticom ‘jedinstva u različitosti’.
[pullquote align=”right”]Isto tako, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru, organizirao je javno predavanje u Gradskoj knjižnici Zadar, na temu; ‘Odnos prema kulturnoj različitosti u RH'[/pullquote]Međutim, zajednički život kulturno različitih skupina u suvremenom društvu nije obična životna činjenica, kako kaže jedan od najutjecajnijih europskih sociologa Zygmunt Bauman, nego zadatak koji se neće sam od sebe izvršiti. Sučeljavanje s tim izazovom iznjedrilo je niz međunarodnih deklaracija i konvencija koje manje ili više obvezuju pojedine države koje su ih potpisale i ratificirale. Kako se s njime suočava Hrvatska?
Na temelju rezultata empirijskog istraživanja provedenoga na reprezentativnom uzorku punoljetnih hrvatskih građana pokazuje se da u hrvatskom društvu u velikoj mjeri postoji opterećenost etničkim predrasudama i ksenofobnim stavovima. Međutim, odgovori ispitanika na pitanja o manjinskim pravima i o važnosti zaštite tih prava upućuju donekle i na otvorenost prema prihvaćanju kulturne i etničke različitosti.
Dobivene se rezultate povezuje sa složenošću društvenopovijesnih prilika i diferenciranošću populacije s obzirom na neka socidemografska obilježja, izraženu religijsku samoidentifikaciju i političku orijentaciju, izražene vrijednosne orijentacije te poimanje nacionalnoga identiteta. Naposljetku, odgovore na pitanja koja u vezi sučeljavanja s kulturnom različitošću postavlja društvena stvarnost, posebno kad je riječ o većinsko-manjinskim odnosima, valja tražiti u društvenom dijalogu aktera suočenih s tim izazovom.
